Piše: Heinrich Maurer

U poređenju s drugim zemljama Evrope, Bosna i Hercegovina ima najveći udjel građana koji žive u inozemstvu. Gotovo dva miliona njenih sunarodnjaka žive diljem svijeta. Oko 60.000 ih je u Švicarskoj.

Vlada moje zemlje je dala izraditi studiju o bosanskohercegovačkoj dijaspori u Švicarskoj, koja je otkrila neke zanimljive podatke. Građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine migrirali su u Švicarsku u tri navrata - 60-ih i 80-ih bili su to ekonomski migranti, a ranih 90-ih ratne izbjeglice.

Dok se prva generacija iseljenika suočavala s poteškoćama u ovladavanju jednim od četiri službena jezika u Švicarskoj, druga ih je usvajala bez većih poteškoća i stoga se uspješnije integrirala u švicarsko društvo. Ono što je zajedničko i za jednu i drugu je jaka veza s domovinom. Međutim, osjećaj identiteta migranata iz Bosne i Hercegovine pretežno je fragmentiran, što je rezultat posljednjeg sukoba u zemlji.

Priče prikupljene u toku studije pokazuju raskol unutar ove populacije. U Švicarskoj ne postoji samo jedna bh. dijaspora, već tri. Uprkos tome, postoje grupe unutar dijaspore koje okupljaju sunarodnjake oko zajedničkog cilja, kao što su projekti obnove u Bosni i Hercegovini, ili restauracija njene baštine.

Poznato je da različiti međunarodni programi saradnje u Bosni i Hercegovini neće trajati vječno. Zbog toga Bosna i Hercegovina treba iznaći održive načine i sredstva za daljnji razvoj. U tom nastojanju dijaspora može imati ključnu ulogu. Prema podacima Svjetske banke, doznake dijaspore u Bosni i Hercegovini učestvuju sa 13 posto u bruto domaćem dohotku. Samo doznake bh. dijaspore iz Švicarske iznosile su 2012. godine 130 miliona konvertibilnih maraka (oko 65 miliona eura), što je 3,5 puta više od godišnjeg proračuna namijenjenog za švicarske projekte saradnje u ovoj zemlji.

Bez saznanja Ambasade

Tokom susreta i posjeta u zemlji domaćina bio sam svjedok brojnih primjera velike važnosti dijaspore za ovu zemlju. Kada sam nedavno upitao švicarskog poduzetnika o razlozima za pokretanje fabrike u Bosni i Hercegovini, odgovorio mi je da je trećina njegove radne snage u Švicarskoj porijeklom iz ove zemlje.

Ti ljudi će stoga, rekao je, preuzeti vodstvo u pokretanju nove kompanije i obuke njenih zaposlenika. Često ljudi iz dijaspore, bez da Ambasada ima saznanja o tome, iniciraju brojne projekte razmjene i saradnje između naše dvije zemlje.

Ne treba zaboraviti ni neposrednu i značajnu pomoć iz dijaspore na koju su se građani Bosne i Hercegovine mogli osloniti nakon što su strašne poplave prošle godine pogodile ovu zemlju. Budući da se dijaspora poziva na različite identitete i društvene mreže, ona raspolaže i posebnim potencijalom da bude graditelj mostova.

U 2009. godini Švicarska i Bosna i Hercegovina uspostavile su migracijsko partnerstvo. Unutar tog partnerstva razmatraju se različiti izazovi u oblasti migracija, kao što su granična kontrola, azil i pitanja readmisije, te se provode konkretne mjere i projekti. Jedan od njegovih ciljeva je jačanje potencijala dijaspore za dobrobit razvoja Bosne i Hercegovine.

Uz finansijsku i organizacijsku potporu Švicarske, grupa pojedinaca unutar bh. dijaspore u Švicarskoj trenutno je u procesu uspostavljanja platforme za uvezivanje formalnih udruženja, neformalnih grupa i pojedinaca unutar bh. dijaspore u Švicarskoj, s jedne strane, te svih relevantnih aktera u Bosni i Hercegovini, s druge strane.

Glavni cilj je jačanje doprinosa dijaspore razvoju zemlje kroz razmjenu informacija i znanja. Ova inicijativa želi intenzivirati umrežavanje i institucionalne kontakte između partnera i sudionika vlasti na obje strane. Moja zemlja, također, podržava i druge projekte koji se odnose na dijasporu, kao što je osnivanje ureda za dijasporu i imenovanje koordinatora za saradnju s dijasporom u općinama i gradovima, u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Razvojnim programom Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini.

Uvjeren sam da je dijaspora ključni element za razvoj zemlje kao što je Bosna i Hercegovina ukoliko se sljedeći faktori uzmu u obzir - prvo, na dijasporu ne treba gledati kao na "zlatnu koku", koja će do u nedogled slati novac u zemlju svoga porijekla. Dijasporu treba tretirati s poštovanjem i uzvratiti joj dobrim. Dijasporu treba informirati na transparentan način kako i u koje namjene se troše njena sredstva.

Trebala bi biti prepoznata kao partner koji posjeduje različita znanja i vještine. Ravnopravan odnos je stoga veoma važan. Kao što je navedeno u nedavno objavljenom izvještaju dijaspore Republike Irske: "Važno je razumjeti percepciju i potrebe dijaspore. Saradnja s dijasporom mora biti dvosmjerna, a ključno pitanje na koje treba dati odgovor je što naša dijaspora želi." S druge strane, dijaspora mora pokazati senzibilitet u zemlji porijekla. Superiorno ponašanje nije od koristi.

Drugo, važno je i povjerenje. Predanost dijaspore će se povećati kada se uspostavi odnos povjerenja s partnerima u zemlji porijekla. Švicarska vlada nastoji unaprijediti proces izgradnje povjerenja kroz realizaciju projekata, kao što je pomenuta platforma dijaspore, pružajući komplementarnu podršku.

Komunikacija najvažnija karika

Treće, treba napraviti razliku između finansijskih i socijalnih doznaka. Finansijske doznake kroz transfere novca i kreditiranja članova porodica, prijatelja i institucija jednako su važne kao i socijalne doznake, koje obuhvataju vještine i prijenos znanja. Dugoročno gledano, ove zadnje zapravo su relevantnije i korisnije. One će pomoći da se smanji "odliv mozgova", što je još uvijek veliki problem za Bosnu i Hercegovinu.

Četvrto, izazov s kojim se Bosna i Hercegovina suočava je da se barem dio doznaka preusmjeri u investicije, a ne samo ličnu potrošnju. Ulaganje u kompaniju koja stvara radna mjesta i prihode, ili u ustanovu koja obučava pojedince, ima veći utjecaj na razvoj ove zemlje nego jednostavan transfer novca za finansiranje izgradnje neke porodične kuće.

I, na kraju, veze i komunikacija vjerovatno predstavljaju najvažniju kariku za daljnje uključivanje dijaspore u razvoj zemlje. A ovdje imamo dobre vijesti: komunikacijski alati poput e-maila, Twittera, Facebooka, Skypea... su se proširili i postali uveliko pristupačniji u posljednja dva desetljeća. To pomaže da se ljudi i dobre ideje uvežu.

Čitajući pomenuti izvještaj o novoj irskoj politici prema dijaspori, postao sam svjestan da ta politika treba jak strateški element. Republika Irska je dugo vremena bila siromašna zemlja s masovnim iseljavanjem. To se promijenilo 90-ih godina zahvaljujući njihovoj izvrsnoj vezi i odnosom prema dijaspori koja je rasprostranjena diljem svijeta.

Primjeri poput irskog trebali bi podstaći Bosnu i Hercegovinu da doprinese razvoju zemlje i kroz uspostavljanje saradnje sa svojim sunarodnjacima u inozemstvu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Evropska banka za obnovu i razvoj saopćila je da je prihvatila Kinu kao članicu, čime je drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji otvoren put za investiranje u Evropi, Africi i na Bliskom istoku.

"Članstvo Kine otvorit će nove šanse za održivo investiranje kineskih grupacija u regijama u kojima djeluje EBRD", navodi se u saopćenju predsjednika EBRD-a Sume Chakrabartija.

EBRD je osnovan 1991. godine radi pomoći centralnim i istočnim evropskim državama koje su izašle iz sovjetskog bloka, kako bi im se omogućio prelaz ka tržišnim ekonomijama.

Razvoj u brojnim zemljama

Banka trenutno nadgleda razvojne projekte u 36 zemalja, među kojima su Ukrajina, Egipat i Mongolija.

Neke od zemalja u kojima djeluje banka sa sjedištem u Londonu pripadaju dijelu svijeta koji Kina naziva "ekonomskim pojasom Puta svile", gdje Peking razvija svoje trgovinske i investicijske veze.

Izvor: Agencije

Hrvatski bruto društveni proizvod (BDP) raste četvrti kvartal zaredom, ali to još ne znači da je gospodarstvo te države izašlo iz recesije, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, konačan zaključak o izlasku iz recesije može se donijeti tek nakon šest do dvadeset ciklusa.

Hrvatska narodna banka povećala je projekcije rasta BDP-a, pa se za ovu godinu očekuje da on bude 1,7 posto, a u 2016. 1,8 posto.

Posljedica je to povoljnog okruženja u zemljama vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske, rasta izvoza, kao i daljeg blagog oporavka osobne potrošnje.

Loša vijest - rast javnog duga

Loša vijest je da, unatoč rastu BDP-a, i dalje raste javni dug. Prema projekcijama, povećat će se i u 2016.

"Ono što i dalje ostaje da treba riješiti je konkurentnost hrvatske ekonomije, koja prvenstveno ovisi o cijelom nizu strukturnih promjena koje treba učiniti u ekonomiji kako bi se konkurentnost povećala. I s druge strane je rast javnog duga koji je vrlo visok i nije zaustavljen", rekao je Vujčić. 

U godišnjem obraćanju novinarima rekao je da su glavni generatori rasta izvoz robe i usluga, rast osobne potrošnje i, prvi puta nakon šest godina, početak oporavka investicija.

Iako je projekcija optimistična, u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe, kako je naveo, Hrvatska još zaostaje, jer jedino Bugarska očekuje niži gospodarski rast.

Kada je reč o tržištu rada, Vujčić je konstatirao da je "došlo do laganog rasta zaposlenosti već ove godine i pada stope i registrirane i anketne nezaposlenosti", ali je dodao da će te stope u 2015., ipak, ostati iznad 15 posto, što je i dalje najviši postotak među zemljama Srednje i Istočne Europe.

Efekt 'grude snijega'

Hrvatski guverner je, također, upozorio na efekt "grude snijega" kada je riječ o rastu javnog duga, istaknuvši da je zemlji potreban primarni suficit od barem jedan posto BDP-a da bi se taj rast zaustavio.

To znači, kako prenose mediji, da bi iduća vlada trebala učiniti proračunske rezove od šest do osam milijardi kuna (od 780 milijuna do jedne milijarde eura), ovisno o ovogodišnjem proračunskom deficitu.

Vujčić je najavio nastavak ekspanzivne monetarne politike, objasnivši da će, između ostalog, HNB od iduće godine pokrenuti i strukturne repo aukcije s ciljem osiguranja dugoročnijih izvora kunske likvidnosti domaćim bankama, uz kamatne stope niže od tržišnih.

Ilustrirajući efekte takve monetarne politike, rekao je da u Hrvatskoj sada ima od osam do devet milijardi kuna (od 1,05 do 1,18 milijardi eura) viška likvidnosti na financijskom tržištu, što je tri puta više nego u eurozoni.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Referentna kamatna stopa podignuta je prvi put nakon skoro sedam godina, kada je spuštena s tadašnjih 5,25 na 0,25 posto. Taj potez ekonomisti su okarakterizirali kao jasan signal da američka ekonomija okreće novi list, da bi odluka FED-a vjerovatno trebala ojačati vrijednost dolara, te povećati investicije u SAD-u.

Pozitivnu godinu zabilježila je Srbija. Iako je ekonomski rast bio relativno skroman, nezaposlenost u toj zemlji bilježi trend pada, a Vlada provodi reforme koje se odražavaju na budžetski deficit. Ovo su glavni indikatori ekonomije Srbije: Detaljnije informacije o investicijama i reformama u Srbiji donosi Dušan Hadži Nikolić.

U Bosni i Hercegovini su, nakon rata, investirane stotine miliona eura kroz različite projekte. Mnogi su najavljeni kao revolucionarni, a završeni bez većih rezultata. Zbog nepostizanja dogovora među nadležnim institucijama, BiH nije ni aplicirala za pojedine programe. Ipak, primjer iz jedne sarajevske osnovne škole pokazuje da projekti mogu da budu višestruko korisni.

Kada se objave prve konačne brojke o svjetskoj ekonomiji u 2015. godini, ekonomisti očekuju da će konačna ocjena najvjerovatnije biti skroman napredak. Kakva su očekivanja od 2016.godine, analizira Emir Nuhanović.

Grad Inđija u Srbiji poklonio je Jablanici iz Bosne i Hercegovine sistem kojim bi se trebala modernizirati administracija u toj općini. To je konkretan primjer saradnje dvije općine koje su se nedavno pobratimile. Inđija je primjer koji Jablanica želi slijediti, najprije zbog broja stranih investitora koje je ta sremska općina privukla.

Šalter sličan bilo kojem u bilo kojoj općini. I službenica za kompjuterom i telefonom. Ali sve potpuno drugačije. Inđiju već 12 godina jedinstvenom čini "sistem 48". Toliko sati administracija i javna preduzeća imaju da odgovore na upućena pitanja građana.

Otvorenost lokalne administracije ne znači samo javljanje na telefon. Svakog drugog petka direktori javnih preduzeća obavezni su javnosti položiti račune.

To je i suština sistema. 

„Ne postoji nijedan više način da vas iz javnih preduzeća na neki način lažu, direktori koji vode ta preduzeća da predstavljaju izveštaje različito, od momenta do momenta, kako njima odgovara. Tako da je to bila jako bitna stvar za naše investitore“, kaže Petar Filipović, predsjednik opštine Inđija.

"Sistem 48" preuzet je iz američkog grada Baltimorea. Inđija ga je ponudila i drugim općinama, ali mnoge ga nisu mogle provesti.

Prioriteti u Jablanici

„Pre svega, ne postoji politička volja u mnogim gradovima. Postoji situacija kada su gradovi iz Bosne i Hercegovine bili u našoj opštini kada im ja prezentujem taj sistem. Već u tom momentu vidim ljude koji odmahuju rukom i koji govore da u njihovim gradovima ne može ovakav sistem da se implementira“, priča Filipović.

Ali u jednoj bosanskohercegovačkoj općini vjeruju da mogu. Jablanica, koja se pobratimila s Inđijom, dobila je na poklon "sistem 48".

„Ako to potraje, i kako će to funkcionisati, sve zavisi od toga. To je dobra stvar da mogu ljudi se upoznati sa svim i svačim, sa svim problemima“, kaže Kasim.

U Jablanici administrativne usluge, ali i odgovornost službenika, žele podići na viši nivo, dok su im, osim građana, prioritet i zadovoljni privrednici.

„Očekujemo da i domaći i strani investitori na ovakav način mogu dobiti najbržu informaciju. I poruka je da je prioritet dat zahtjevima privrede“, kaže Salem Dedić, načelnik općine Jablanica.

Više u videosnimku...

Izvor: Al Jazeera

Da Ii građani Republike Srpske imaju danas razloga za slavlje, s obzirom na socioekonomsku situaciju u tom entitetu?

Naš gost je Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar.

Sve što danas koristimo u svakodnevnom životu neko je morao izumiti, a zatim i proizvesti. U svijetu je sve više inovacija za komercijalnu upotrebu, a Al Jazeera je istražila kakva je situacija u Hrvatskoj.

Magistrici molekularne biologije Aniti Bušić aplikacija za mjerenje i analizu ljudskog tijela BodyRecog prvi je izum.

"Ova inovacija služi, prvo, zdravstveno osviještenim pojedincima. Također, prije svega i nadasve profesionalcima poput liječnika, fitnes trenera i nutricionista koji žele pratiti kako njihovi pacijenti i neki njihovi klijenti napreduju u postizanju svojih ciljeva", kazala je.

Aplikacija će sigurno naći svoj put do korisnika.

Interes ulagača

"Aplikacija će se moći koristiti i na pametnim telefonima. Svaki čovjek koji ima smartphone će ga koristiti, a profesionalci, oni će koristiti hardver u obliku nekog skenera", ističe Bušić.

Za ovaj izum do sada je osvojila devet nagrada i već postoji interes ulagača, kao i račun isplativosti.

"Ako preko našeg strateškog partnera prodamo 500 profesionalnih verzija, a s njima dijelimo zaradu popola, znači očekujemo 100.000 dolara mjesečno", govori ova inovatorica.

Hrvatska u svijetu inovacija dobro kotira.

"S velikim ponosom moram reći u samom, ali doista samom svjetskom vrhu, i to već 25 godina otkako sudjelujemo na velikim svjetskim izložbama inovacija, Hrvatska je uvijek u samom svjetskom vrhu", izjavio je Neven Marković iz Hrvatskog saveza inovatora.

Napominje da nijedan izum nema vrijednost dok se ne proizvede.

"Tu smo 31 posto uspjeli komercijalizirati na međunarodnom, a 68 posto na hrvatskom tržištu, što je senzacionalno visoka brojka. Ulaganje u inovacije i znanost upravo je proporcionalno s gospodarskim rastom. To je svugdje na svijetu, tako i nema nijedan kontraprimjer, nema izuzetak koji potvrđuje pravilo", kaže Marković.

Inovacijske misije

Država pomaže inovatore koliko je u mogućnosti. Hrvatska gospodarska komora organizira takozvane inovacijske misije, putem kojih žele približiti potencijalne investitore s kompanijama koje žele komercijalizirati neki pronalazak.

"Hrvatska država je napravila, dakle izrađena je strategija poticanja inovacija još 2014. godine, i razna ministarstva na razne načine potiču inovativne firme putem projekata, onako sporadičnih. Međutim, još uvijek nije taj inovacijski sustav ili sistem zaživio kako bi on trebao zaživjeti", navodi Tajana Kesić-Šapić iz HGK-a.

Za dobar izum potrebna je velika kreativnost. A ako je izum dobar, sigurno će naći i kvalitetnog investitora.

Izvor: Al Jazeera

Nakon turbulencija na kineskim berzama sve je veći strah da su godine zavidne stope rasta u Kini ostale u prošlosti. Kakve posljedice to ima po globalnu ekonomiju u nastvaku analizira Saša Ćeramilac.

Mandatar hrvatske vlade Tihomir Orešković izjavio je u srijedu na Pantovčaku da su on i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović partneri vezano uz jačanje hrvatskog gospodarstva, potvrdivši kako u njemački Kitzbuehel ide investitorima predstaviti plan za smanjenje hrvatskog duga.

"Glavna tema razgovora bila je gospodarstvo. Predsjednica mi je partner i zajedno smo podijelili ideje o tome u kojem je stanju Hrvatska u vezi s gospodarstvom i na koji način možemo zajedno raditi da poboljšamo klimu u Hrvatskoj i povučemo investicije izvana", rekao je Orešković novinarima.

''Razgovarali smo i o tome kako buduća vlada može povezati njezine kontakte koje ima u Europi i svijetu u zajedničku suradnju da povećemo investicije u Hrvatsku'', dodao je, kako prenosi Hina.

Susret s investitorima i bankarima 

Grabar-Kitarović je Oreškoviću predstavila sve mjere i preporuke koje je izradilo njezino Vijeće za gospodarska pitanja te zaključke projekta "Zaposlimo Hrvatsku", koji je pokrenula s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.

Orešković je nakon razgovora otputovao u Kitzbuehel gdje će sa guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem sudjelovati na zatvorenom susretu predstavnika investitora i banaka u organizaciji UniCredita.

S investitorima će, rekao je novinarima, u četvrtak razgovarati o hrvatskome dugu koji iznosi gotovo 90 posto BDP-a.

"Ti su investitori naši partneri i želim čuti što će mi oni reći. Dug nam je skoro 90 posto BDP-a i raste, što je zabrinjavajuće i treba vidjeti kako ga smanjiti. Programe i planove imam i predstavit ću ih u pravo vrijeme, a sada mi je bitno podijeliti ideje s investitorima da vidimo na koji način taj dug možemo smanjiti i kroz godinu, dvije pokrenuti rast", rekao je Orešković.

Također, ističe kako je sastanak u Kitzbuehelu sjajna prilika jer će se tamo naći osam do deset najvećih investitora koji "drže osam do deset posto hrvatskoga duga".

Nužno poboljšati rejting Hrvatske

Ističe nužnost poboljšanja hrvatskoga rejtinga te ocjenjuje kako u tom smislu sutra u izvješću agencije Standard and Poor's neće biti promjena.

Što prije treba početi raditi i poslati jasne i konkretne poruke kako mislimo smanjiti dug, tako da nam se rejting može poboljšati, dodaje Orešković.

Kao jednu od mogućnosti najavljuje da će se fokusirati na pokretanje "neaktivne imovine", posebno državne imovine koja nije u funkciji. 

"To je mrtvi kapital i tu mislim da imamo vrlo jasne mogućnosti za aktiviranje te imovine i time smanjiti dug", rekao je.

Izvor: Agencije

Mandatar hrvatske vlade Tihomir Orešković po povratku u Zagreb iz Kitzbuehela, gdje se u četvrtak sastao s predstavnicima investitora i banaka, izjavio je kako je vrlo zadovoljan sastankom.

Bio je, kaže, odlično primljen, a sugovornici su bili vrlo zainteresirani za teme o kojima su razgovarali.

Orešković kaže kako je naveo sedam stvari koje namjerava učiniti: efikasni javni sektor, povećati konkurentnost, investicije, povlačenje novca iz fondova EU-a, smanjiti dug i deficit te provesti reforme u zdravstvu i znanosti, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Rekao je i da ima podršku predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i čelnika Mosta nezavisnih lista Bože Petrova te da će za ministre u Vladi Hrvatske imati i svoje kandidate.

Nastavak razgovora o tim pitanjima najavio je za danas. 

Tihomir Orešković predstavio je u četvrtak, na zatvorenom sastanku predstavnika investitora i banaka u Kitzbuehelu, svoj plan za smanjenje javnog duga.

Orešković: Javni dug zabrinjava

Hrvatski mediji su u četvrtak navečer, ne navodeći izvore, javili o pozitivnom reagiranju Oreškovićevih sugovornika, iako izjava nije bilo.

Orešković je u srijedu, uoči odlaska u Kitzbuehel s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, rekao novinarima da će se naći s osam ili deset najvećih investitora koji "drže osam do deset posto hrvatskoga duga".

Istaknuo je nužnost poboljšanja hrvatskoga rejtinga te ocijenio kako u tom smislu u petak u izvješću agencije Standard and Poor's neće biti promjena.

"Ti su investitori naši partneri i želim čuti što će mi oni reći. Dug nam je skoro 90 posto BDP-a i raste, što je zabrinjavajuće i treba vidjeti kako ga smanjiti. Programe i planove imam i predstavit ću ih u pravo vrijeme, a sada mi je bitno podijeliti ideje s investitorima da vidimo na koji način taj dug možemo smanjiti i kroz godinu, dvije pokrenuti rast", rekao je Orešković novinarima nakon susreta s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Sankcije Iranu su ukinute, nakon što je Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila je da je Teheran ispunio sve uslove iz dogovora o nuklearnom programu, koji je ta zemlja u julu prošle godine potpisala sa šest svetskih sila.

Francuski predsjednik Francois Hollande počeo je trodnevnu posjetu Indiji. Fokus će biti na pronalasku načina kako bi Francuska mogla odigrati veću ulogu u rastu i razvoju indijske ekonomije.

Francuski predsjednik Francois Hollande počeo je trodnevni posjet Indiji. Fokus će biti na pronalasku načina kako bi Francuska mogla odigrati veću ulogu u rastu i razvoju indijske ekonomije.

Kafić "L'Opera" u New Delhiju donio je francuski stil i slastice. U nekoliko godina međunarodni brendovi postali su poznati indijskim potrošačima. Vlasnik daška Francuske u indijskom glavnom gradu Kazem Samandari,kaže da mu je posjećenost omogućila da otvori još desetak podružnica i pružila izazov poslovanja na drugom kontinentu.

"U Indiji su brojni infrastrukturni problemi. Moramo voditi brigu o takvim temeljnim pitanjima tipa kako nabaviti vodu, struju, potrepštine... Ali, također, i školovati naše osoblje, koje treba posebnu pažnju", kaže Kazem.

Infrastrukturni projekti

Samandari će dočekati francuskog predsjednika Hollanda za njegova posjeta Indiji, da mu kaže koje su prilike u ovoj zemlji za Francusku.

"Francuska kultura u Indiji je bila stoljećima, od kolonijalnih vremena. Predsjednik Hollande cilja da njegov posjet proširi taj utjecaj i da od Francuske napravi većeg igrača u rastu indijske ekonomije", izvještava iz New Delhija reporter Al Jazeere Faiz Jamil.

Francuska pomaže Indiji s infrastrukturnim programima koji vrijede milijarde. Državni "Smart City" program namijenjen je da promijeni zakrčene i zagađene indijske metropole i pretvori ih u čista mjesta za život i rad. To je nešto u čemu francuske tvrtke žele podijeliti svoju ekspertizu, jer i same rastu unutar Indije.

"Zapravo, to je slučaj s mnogim francuskim kompanijama. Naš odnos je dugoročan, građen na povjerenju i investicijskim brojkama. Svi znaju da francuske kompanije rade velika ulaganja", objašnjava Chandan Chowdhury iz Dassault Systemes India.

Razvijanje jačih veza

Ali, bilo je kamena spoticanja, uključujući i usporenu prodaju francuskih borbenih zrakoplova "Rafale", unatoč intervenciji indijskog premijera prošle godine.

"Čak i kada je Indija napravila nuklearne testove, Francuska i Njemačka iz zapadnog bloka su podržale Indiju i nisu se slagale sa SAD-om u ideji nametanja sankcija Indiji. Tako da su odnosi jako dobri", kaže Rajiv Nayan s Instituta za obrambene studije i analize (Institute for Defence Studies and Analyses).

Taj odnos trebao bi razviti još jače veze Indije i Francuske u sektoru sigurnosti, gospodarstvu i kulture.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković u Vladi Srbije je predstavio projekte koje će finansirati ta država. 
Nakon sastanka s ministricom infrastrukture rekao je da će s tri miliona eura biti izgrađeni vrtići i glavna saobraćajnica u Srebrenici, ali i most na jezeru Perućac koji povezuje dva kraja te općine. 

Na listi Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH u segmentu osnivanja preduzeća i izdavanja građevinskih dozvola, zauzima 175., odnosno 171. mjesto na listi od 189 država. Višemjesečni proces izdavanja neophodnih dokumenata, kao i visoka stopa doprinosa koji se nameću poslodavcu, ostavljaju BiH pri dnu spiska poželjnih zemalja za investiranje.

Hrvatski ministar financija Zdravko Marić kazao je u utorak kako će se u iduća dva tjedna pripremiti makroekonomske pretpostavke vezane uz rast gospodarstva, inflaciju i osobnu potrošnju, istaknuo da neće biti dodatnih izmjena u poreznom sustavu te pozvao na strpljenje u vezi rashodne strane proračuna, najavivši sastanak sa sindikalnim središnjicama.

"U sljedeća dva tjedna ćemo izraditi, završiti i ažurirati makroekonomske pretpostavke rasta, inflacije, osobne potrošnje i ostalih agregata koji će biti ključni u procesu planiranja prihodne strane proračuna", izjavio je Marić novinarima nakon sastanka u Vladi, na kojemu je predstavio smjernice za ovogodišnji proračun.

Naglasio je da se ove godine neće ići u dodatne izmjene u poreznom sustavu. "Dakle, porezni sustav bi trebao ostati nepromijenjen", istaknuo je Marić te dodao da će naglasak i fokus ovog i ostalih sastanaka koji slijede biti na rashodnoj strani proračuna.

Istaknuo je da je današnji sastanak s ministrima bio tek korak u cijelom procesu planiranja proračuna, na kojem je imao priliku ministrima dati početni okvir za izradu proračuna za 2016. godinu.

Strpljenje u vezi rashodne strane

Naveo je i da su ministrima prezentirane komparativne analize koje su napravljene ranije od strane hrvatske i međunarodne stručne zajednice, u kojima se daje usporedba hrvatskog proračuna i stanja u javnim financijama u odnosu na druge.

"Poslali smo vrlo jasnu poruku da je situacija u javnim financijama, prije svega javni dug koji je rastao proteklih godina, jedna od ključnih, kritičnih i glavnih varijabli zašto je hrvatski rejting trenutno dvije stepenice ispod investicijskog", rekao je Marić, kako prenosi Hina.

Stoga je za prvu ruku, dodao je, ovim proračunom važno poslati poruku da se prije svega korigiraju izgledi za hrvatski državni rejtinig, koji su sada negativni, što prijeti daljnjim spuštanjem rejtinga.

"Prije svega teba promijeniti izglede a onda u nastavku mandata gledati da se hrvatski rejting korigira na više. Mislim da smo svi vrlo jasni u tome da ne samo država i financiranje javnog duga ovisi o rejtingu, nego i cijelo gospodarstvo.
Trošak financiranja i ukupna razina kamata je nešto što sigurno, kako državu tako i gospodarstvo u cjelini čini nekonkurentnim", istaknuo je Marić.

Agencije S&P i Fitch u siječnju su potvrdile hrvatski rejting na 'BB' u stranoj valuti, što je dva je stupnja ispod investicijske razine, i to obje uz negativne izglede, dok Moody's drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, na 'Ba1', također s negativnim izgledima.

Ministar Marić pozvao je javnost na strpljenje u vezi rashodne strane proračuna, istaknuvši da bi bilo neodgovorno od njega u ovome trenutku izlaziti s detaljima.

Istaknuo je i da računa na dijalog sa socijalnim partnerima, najavivši već za ovaj tjedan poduzimanje radnji da se sazove prvi, upoznavajući sastanak s predstavnicima sindikalnih središnjica, s kojeg će im poslati jasnu poruku o tome da "mi računamo na aktivan i kvalitetan socijalni dijalog".

Spomenuo je da konačni podaci za proračun u 2015. u ovome trenutku još nisu poznati te napomenuo da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita te da su očekivanja Europske komisije jako važna. Ponovio je stoga da je rashodna stana proračuna ono na što se treba obratiti pažnja.

Identifikacija mogućih ušteda

"Jasno smo komunicirali suzbijanje rasta, stabiliziranje, a potom i smanjenje javnog duga. Deficit i rashodna stana proračuna jedne su od tri ključne odrednice tog cilja", rekao je hrvatski ministar, dodavši k tome i gospodarski rast.

Naveo je i da se na sastanku s ministrima razgovaralo o "aktivaciji državne imovine koja se može koristiti isto za smanjenje javnog duga".

Kazao je i da su ovoga tjedna u tijeku sastanci ministara na operativnoj razini kako bi se identificirale moguće uštede u proračunu u kratkom roku, istaknuvši da se moraju uzeti u obzir neka prava i određene zakonske promjene koje je potrebno učiniti, dodavši da će o daljnim koracima izvijestiti javnost.

Na upit novinara drži li se i dalje toga da deficit proračuna treba ove godine smanjiti za četiri do 4,5 milijardi kuna (519 do 583,9 milijuna eura), izjavio je da neće o tome na taj način govoriti, ali da je potrebna korekcija kako bi se deficit sveo na razinu od tri posto BDP-a.

"Ova 2016. je već dobrim dijelom započela, proračun bi trebali donijeti do sredine ožujka, što znači da je jedna četvrtina godine već praktički gotova i morate uzeti u obzir da efekti mjera neće biti na punoj godišnjoj razini, nego nešto manji. U svakom slučaju, i za proračun za 2016. će biti jasna poruka da s deficitom idemo prema dolje", izjavio je ministar financija nakon sastanka u Vladi, naglasivši da je cilj da se razina proračunskog manjka približi tri posto BDP-a.

Izvor: Agencije