Srebrenica se priprema za održavanje investicijsko-razvojne konferencije, na kojoj će, osim predstavnika vlasti iz BiH, učestvovati i visoki zvaničnici Srbije i Crne Gore.

U fokusu će biti poznata Banja Guber, po kojoj je taj kraj ranije bio poznat ne samo u BiH, nego i u Evropi.

Izgradnja kompleksa, započeta prije pet godina, zbog sudskih je sporova morala biti prekinuta, ali ovih su dana ponovno pokrenuti radovi na tom lječilištu.

Al Jazeerina ekipa posjetila je gradilište na kojem ponovo odzvanja zvuk lopata. Radnici upozoravaju da se tamošnja voda ne pije bez konsultacija s ljekarom.

Za Fatu Husejnagić, bivšu uposlenicu Banje Guber, pa i njenu unuku, čini se, upozorenje ne važi. One znaju kako se pije voda iz Gubera.

Na pitanje može li se piti ta voda, odgovara potvrdno, a na konstataciju da sadrži željezo i zbog toga treba biti oprezan, odgovara: "I nećete popiti previše. Pacijentima sam objašnjavala kako se pije voda. Sve ću ja vama objasniti".

Dvije decenije radila je u Banji Guber - prvo kao recepcionerka, a nakon školovanja pridružila se medicinskom timu.

Sjeća se da su na liječenje u Banju stizali ljudi iz cijele Evrope. Godišnje i po 10.000 njih. I bilo da su bolovali od anemije, očnih ili kožnih bolesti, kući su se, kaže, vraćali oporavljeni. Onda je počeo rat i lječilište je uništeno.

"Cijelu bivšu Jugoslaviju zamolila bih da pokrenemo ovaj Guber. Slažem se ja - otvoren je ovdje rudnik, on crpi, nosi bogatstvo, odnese... Drvna industrija, drvo se siječe. A niko se nije upitao za Guber u kome je priroda odlazi nam lijek, a puno bolesnika", kaže Husejnagić.

Vitalni značaj

"Projekt Banje Guber od vitalnog je značaja za Srebrenicu. Njenom izgradnjom blizu 350 Srebreničana moglo bi dobiti posao. Direktnu korist od projekta imao bi znatno veći broj ljudi", javila je Al Jazeerina reporterka Nadina Maličbegović.

Već sredinom sljedeće godine, novi vlasnik Radojica Ratkovac očekuje i završetak prvog ugostiteljskog objekta, a fabrike vode koji mjesec kasnije. Ukupna vrijednost investicije iznosi 30 miliona eura.

"Mi radimo i kompleks Argentaria, dva kilometra prema gradu Srebrenica, i dio tog kompleksa od 9.000 'kvadrata' s 200 ležajeva. Nadamo se da ćemo to iduće godine u junu pustiti i da bismo po našem planu, već tada trebali da zaposlimo 100 ljudi", navodi Ratkovac.

Višegodišnji sudski spor između dvije firme - jedne koja gradi objekte, druge koja ima koncesiju na eksploataciju vode - okončan je u augustu.

"Ne mislim da ovaj projekt više može imati bilo kakvu vrstu opstrukcije. Nadam se da će ga podržati i Vlada Republike Srpske, a posebno se nadam da će ga podržati Milorad Dodik", kaže Ratkovac.

Projekt Banje Guber od općeg je interesa za Općinu Srebrenica i bit će predstavljen i na investicijsko-razvojnoj konferenciji.

I uz političku podršku, Fata Husejnagić možda ne računa na posao, ali na bolju budućnost svoje unuke - svakako.

Izvor: Al Jazeera

Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković izjavio je, nakon završetka prvog dana investiciono-razvojne konferencije, da je grad kojem je na čelu, koji se nakon rata uglavnom veže uz simbole genocida, "danas pokazao kako na jednom mjestu može biti ključni faktor pozitivne prekretnice u regionu".

"Sve smo šokirali da smo uspjeli u ovih nekoliko proteklih mjeseci da, prije svega, razgovaramo sa svima pojedinačno kako bismo obezbjedili da se svi ovdje okupimo na jednom mjestu. Mislim da je to lični odnos, posebno s premijerom Srbije [Aleksandrom Vučićem] i dešavanjima iz jula. Ostao je neki ljudski kontakt. Imate dobre odnose s predsjednikom Republike Srpske [Miloradom Dodikom], premijerkom [Željkom] Cvijanović također. Kao što je [Mladen] Bosić prihvatio moj poziv da bude ovdje, [Mladen] Ivanić također. To je spona i miks svih međuetničkih i međupolitičkih podjela koje su trenutno aktuelne u BiH", kazao je Duraković.

Po njegovim riječima, "učesnici konferencije u Srebrenici čak ni na pauzama nisu govorili o negativnim temama, što je dokaz mogućeg zajedništva".

"Poruka je da Srebrenica ipak može da okupi, ujedini u svrhu slanja nove poruke iz Srebrenice zbog prošlosti. Da zbog te prošlosti svi želimo raditi na dobrim stvarima. Premijer Srbije je prednjačio u najavama koje, iskreno, nisam očekivao. To govori o državniku koji nekako želi biti pragmatičan i to i bude. Za nas je ovo preokret i prekretnica generalno za region, ne samo za Srebrenicu", kazao je Duraković.

15:00

Osim premijera Srbije Aleksandra Vučića, koji je obećao pet miliona eura Srebrenici, najkonkretniji u svojim obećanjima bio je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji je obećao da će pomoći Srebrenicu u naredne dvije godine sa pola miliona eura, a zatim u različite projekte uložiti još milion eura.

"Kada se sve to usporedi s novcem koji je došao u Srebrenicu nakon rata, to su ogromna ulaganja. Možda i nije puno, ali za ovu općinu mnogo znači. Ako se zna da budžet Srebrenice iznosi dva miliona eura, ovih šest miliona bi zaista moglo biti iskorišteno na pravi način ako za to bude volje. Obećanja je bilo zaista mnogo, a Srebrenica ih se naslušala, pa ljudi očekuju i vjeruju da je došlo vrijeme da se obećanja ispune i pretvore u konkretna djela", javila je Al Jazeerina reporterka Nadina Maličbegović.

13:00

Predstavnici Asa Preventa, Bos-Agro Fooda i Biosa predstavljaju svoje kompanije i projekte za dalji razvoj.

12:50 

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović zahvalio se svima koji žele investirati u općinu Srebrenica.

"Rat i genocid su prva asocijacija za Srebrenicu, pa zato i nema dovoljno investicija. Želimo da razvijamo dobrosusjedske odnose, želimo da se u Srebrenicu vrati život, da se vrate mladi... Sve to možemo ostvariti ako iskoristimo resurse koje posjedujemo, prije svega - prirodne resurse.

Neki investitori su prepoznali potencijal ovog kraja te su investirali novac u ovdašnje projekte. Pozivam investitore da prepoznaju priliku i ulože sredstva koja će im se uvećana vratiti, a pritom stvoriti radna mjesta.
Želim da u Srebrenicu dolazite što češće i u što većem broju", kazao je Bakir Izetbegović.
 

12:45

"Srebrenica je izuzetna ekonomska prilika i dobra ekonomska ponuda. Vijeće ministara će učestvovati sa investicijama u Srebrenici. U pripremi je 12 projekata koji su izloženi Vijeću ministara, pa ćemo vidjeti za koje projekte ćemo se odlučiti. Učestvovat ćemo i u nastavku izgradnje spomen-obilježja Potočari. Vijeće će učestvovati u razvoju Srebrenice", rekao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
 

12:40

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je kazao da je na jutros održanoj sjednici vlade Republike Srbije u Beogradu donesena odluka o izdvajanju pet miliona eura za Srebrenicu, koji će odmah biti na raspolaganju.

"Dva miliona eura idu direktno na račun Srebrenice. Ono što kažemo, odmah ispunimo. U ponedjeljak ćete imati za nas veliki novac na računu. Naši ljudi su štedili, postigli smo dobar rezultat.

Zajedno sa Republikom Srpskom i Bosnom i Hercegovinom uz kompanije iz Srbije želimo da zajedno radimo na projektima, za šta će biti iskorišteno tri miliona eura - za škole, domove zdravlja, za puteve. Novac će biti odmah na raspolaganju. Nećete morati čekati novac, biće odmah na raspolaganju.

Došli su predstavnici privrede, i mali i veliki, svi koji su zainteresovani da rade ovde. Srbija gleda u budućnost, ako smem to na ovakav način da kažem. Mi - Srbi želimo najbolje odnose sa Bošnjacima, želimo da narednih 100 godina provedemo u miru. Uveren sam da ćemo imati zajedničku budućnost, da ćemo imati više razloga za sreću i radost", rekao je premijer Srbije.

12:35

Rafet Husović, zamjenik premijera Crne Gore, pozdravio je učesnike konferencije ispred vlade te zemlje.   

"Prilika je danas da istaknem jako dobre odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Odnosi su izuzetno dobri i upravo onakvi kakvi trebaju biti između prijateljskih država (...). Svakako da postoji prostor za veću ekonomsku saradnju, prije svega u prehrambenoj proizvodnji, putnoj infrastrukturi, energetici... Postoji potreba unapređenja prekogranične saradnje. Potpisan je ugovor o granici sa Bosnom i Hercegovinom, i to je prvi ugovor koji je potpisan bez posredovanja međunarodne zajednice. Postoji spremnost Crne Gore da prenese svoje iskustvo Bosni i Hercegovini kako bi ubrzala svoj proces eurointegracija. Želim da vjerujem da Srebrenica od danas piše nove stranice svoje savremene historije", rekao je Husović.

12:30

"Ovdje je ključno pitanje razvoja Banja Guber i naravno da vlasti Republike Srpske trebaju to podržati, da taj projekat zaživi. Republika Srpska je ulagala u Srebrenicu i mi je ne odvajamo od ostalog dijela RS-a i želimo da damo značaj i drugim projektima. Ponosan sam na izjavu gospodina Ćamila Durakovića da mi ono što obećamo - to i uradimo.  Republika Srpska će proslijediti ukupno tri miliona za obezbjeđivanju ovih projekata", kazao je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska. 

12:28 - Srebrenica

Premijerka bh. entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović rekla je da konferencija treba predstavljati ključ nekog novog uspjeha u Srebrenici.

"Kada je u pitanju Srebrenica, ona dijeli sudbinu drugih opština u RS-u kada govorimo o ekonomskom razvoju", rekla je.

Uputila je poruku investitorima i navela koje su to promjene i poboljšanja napravljeni u ovom entitetu kako bi ulaganje bilo lakše.

12:00 - Srebrenica

Radojica Ratkovac, akcionar AD "Banja Guber" Srebrenica, predstavio je potencijale te banje i projekt njenog oživljavanja.

"Siguran sam da ovaj projekat ima mogućnost i budućnost", rekao je o projektu čijom bi se realizacijom moglo otvoriti blizu 350 novih radnih mjesta.

11:40 - Srebrenica

Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković otvorio je Investiciono-razvojnu konferenciju Srebrenica 2015.

"Srebrenički kraj je bogat različitim prirodnim potencijalima, što otvara mogućnost u investiranje. Imamo dobru vodu i čist zrak, naši ljudi su uvijek bili sposobni i puni života, uprkos teškoj prošlosti. Unatoč tim potencijalima, Srebrenica se ne razvija. Ona je već dvije decenije politički, a ne privredni interes. Danas je prilika da svi doprinesemo da 11. novembar bude historijski dan za Srebrenicu i sve nas", rekao je Duraković.

Zamolio je prisutne da danas ne govore o politici. 

"Pozivam sve nas da pokažemo mudrost... da bismo Srebrenici vratili nadu u bolje sutra trebamo da donesemo hrabre odluke", dodao je.

Još je rekao je da, prije svega, misli na odluke koje će omogućiti nastavak izgradnje Banje Guber, kako bi Srebrenica postala privlačna regionalna i evropska destinacija. 

Govorio je i o izgradnji hidroelektrane, industrijskih zona te pozvao na investiranje u razvoj infrastrukture, ali i stipendiranje većeg broja učenika u Srebrenici. 

U Memorijalni centar Potočari stigli su učesnici dvodnevne investiciono-razvojne konferencije koja danas počinje u Srebrenici, a koji odaju počast počast žrtvama genocida.

Aleksandar Vučić, premijer Srbije, položio je cvijeće u Memorijalnom centru Potočari. Poklonio se žrtvama genocida i odao im počast. 

Žrtvama su se poklonili i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i predsjednica vlade RS-a Željka Cvijanović.

U Potočare je stigao i šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark, šef misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Jonathan Moore, ambasador Republike Turske Cihad Erginay u pratnji direktora Turske agencije za međunarodnu saradnju u razvoj (TIKA) Huseyina Sanlija, ambasador Republike Srbije u Bosni i Hercegovini Stanimir Vukićević i drugi zvaničnici.

Nakon polaganja cvijeća na spomen-obilježju u Potočarima, zvaničnici iz Bosne i Hercegovine i regije obišli su Memorijalni centar, a potom se uputili u Kulturni centar u Srebrenici u kojem uskoro počinje konferencija.

Na Investiciono-razvojnoj konferenciji Srebrenica 2015 bit će predstavljene mogućnosti investiranja u razvoj različitih oblasti života i rada građana Srebrenice, resursni potencijali regije, kao i određene pogodnosti za potencijalne investitore.

Na dvodnevnoj konferenciji će biti upriličena prezentacija Guber Banje. Bit će i predstavljene uspješne privredne priče s područja općine Srebrenica, projekt „Zašto investirati u Srebrenicu?“ te infrastrukturni projekti te općine.

Također, bit će održana prezentacija Agencije za unapređenje stranih investicija - FIPA „Investiciona klima u Bosni i Hercegovini“, Privredne komore RS-a „Mjere poticaja u Republici Srpskoj“, mjere poticaja investicijama i potrebe općine Srebrenica, kao i finansijski proizvodi dostupni u Srebrenici.

Očekuju se nova zaposlenja

Na konferenciji će se, kako je predviđeno, obratiti i ambasadori SAD-a, Holandije, Turske, Norveške, Velike Britanije, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju, rezidentni predstavnik UN-a u Bosni i Hercegovini te predstavnik OSCE-a.

Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković u intervjuu za Al Jazeeru istakao je kako je riječ o najvećem događaju u Srebrenici mimo 11. jula te kako njeni građani imaju velika očekivanja.

„O Srebrenici se uglavnom govorilo u julu i to većinom sa političkih pozicija, nakon čega je ona obično zaboravljana, pa smo uvijek morali čekati sljedeći juli da nas se sjete. Sada, i biznismene i političare dovodimo u sam grad i želimo da razgovaramo o miru, o budućnosti, o ulaganjima i razvoju. Rekli smo da nećemo ovaj put govoriti o prošlosti, ali je činjenica da je baš ta prošlost razlog zbog kojeg sada govorimo o budućnosti. Ovog puta neće biti priče o politici, niti svađe i prepucavanja, nego ćemo se okrenuti razvoju i miru koji će trajati bar narednih stotinu godina“, istakao je on.

Dodao je kako očekuje da konferencija smanji broj nezaposlenih u Srebrenici.

„Osim što očekujem da se Srebrenica počne razvijati shodno njenim kapacitetima i mogućnostima, da se broj nezaposlenih, a kojih je sada 50 posto, znatno smanji, očekujem da ovo prestane biti opština koja će samo živjeti od donacija, od nekog iskanja i moljenja. I, naravno, da Srebrenice u svijesti javnosti bude i mimo 11. jula“, kazao je Duraković.

Naveo je kako je trenutno u Srebrenici u javnom sektoru zaposleno više od 200 radnika, ali da se očekuju nova zaposlenja jer je za četiri godine planirano 400 radnih mjesta.

Vučić najavio donaciju

Premijer Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će uoči investicione konferencije u Srebrenici Srbija toj općini u Bosni i Hercegovini dati značajnu donaciju u novcu i veoma značajnu donaciju u neophodnim javnim objektima, odnosno finansiranju njihove izgradnje.

„To će biti veliki i ozbiljan novac kojim poreski obveznici Srbije i država Srbija žele da pokažu koliko nam je stalo do dobrih međusobnih odnosa Bošnjaka i Srba“, istakao je i dodao kako njegova vlada mnogo radi na unapređenju odnosa Bošnjaka i Srba.

„Želimo da gradimo ozbiljniju i bolju budućnost i ja to govorim i na mestima gde mi to ne donosi popularnost“, istakao je Vučić.

Upitan i za zahtjev Srebrenice za odštetu zbog poplavljenog zemljišta nakon izgradnje Hidroelektrane Perućac, Vučić je rekao da se na tome radi i razgovara, da je to pitanje četiri općine te da je to pitanje više za Republiku Srpsku i cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Veliki broj pripadnika policije raspoređen je jutros u Srebrenici i njenim okolnim mjestima, a škole su zatvorene.

Izvor: Al Jazeera i agencije

U Srebrenici traje dvodnevna investicijsko-razvojna konferencija Srebrenica 2015. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao je kako je Vlada te zemlje jutros donijela odluku da izdvoji pet miliona eura za razvoj Srebrenice. Dva miliona bit će izravno uplaćena na račun općine do ponedjeljka. Vučić je dodao da preostala tri miliona trebaju biti iskorištena u projektima koje će zajedno realizirati kompanije iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Nadina Maličbegović je u Srebrenici.

U Srebrenici traje dvodnevna investicijsko-razvojna konferencija Srebrenica 2015.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao je kako je Vlada te zemlje jutros donijela odluku da izdvoji pet miliona eura za razvoj Srebrenice.
Dva miliona će biti direktno uplaćena na račun općine do ponedjeljka.
Vučić je dodao da preostala tri miliona trebaju biti iskorištena u projektima koje će zajedno realizirati kompanije iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Nadina Maličbegović je u Srebrenici.

Završena je prva investicijsko-razvojna konferencija u Srebrenici. 
Općina je predstavila svoje potencijale i potrebe, a investitori su obećali 6,5 miliona eura.
Vlada Srbije pet miliona i Vlada Republike Srpske 1,5 miliona.
Nadina Maličbegović javila se iz Srebrenice. 

Završena je prva investicijsko-razvojna konferencija u Srebrenici.
Rezime, općina je predstavila svoje potencijale i potrebe, te za to dobila šest i pol miliona eura.
Sada taj novac treba kvalitetno i iskoristiti.

U ovosedmičnom magazinu Al Jazeera Business istražujemo sa kakvim se izazovima suočavaju investitori u zemljama regije. Kako moratorij na zapošljavanje u javnim institucijama FBiH utječe na mlade doktore u ovoj zemlji. Iz Danske donosimo priču o najmodernijim vjetroparkovima, te priču o najvećoj hidrocentrali Afrike.

Razgovarao: Harun Cero

Na ovogodišnjoj konferenciji Evropskog fonda za Jugoistočnu Evropu (EFSE) okupilo se 400 predstavnika finansijskih institucija iz cijelog svijeta, a među njima i guverner Centralne banke Kosova Bedri Hamza, koji je na dužnost stupio 2013. godine.

Hamza je, prije nego što je postao guverner, obavljao funkciju ministra finansija te zemlje, a poslovnu karijeru je počeo kao šef finansija firme kombinata Trepča u Mitrovici. Nakon toga se okrenuo privatnom biznisu, da bi od 2000. do 2003. godine obnašao funkciju šefa javne službe u Opštini Mitrovica.

Guverner države koja trenutno prolazi kroz težak politički period, možda i najteži od osamostaljenja, zbog političkih previranja unutar države, govorio nam je o trenutnoj ekonomskoj situaciji na Kosovu i budućim ciljevima.

• Možete li nam reći kakva je trenutna ekonomska situacija na Kosovu i šta se na tom polju promijenilo od nezavisnosti?

- Od momenta kada je Kosovo proglasilo nezavisnost do danas imali smo pozitivan ekonomski napredak. Ekonomski rast je bio najveći u regionu, više od tri posto godišnje. I sada je makrofiskalna stabilnost prezentna, a deficit budžeta se kreće samo oko dva posto.

Uvijek smo, od nezavisnosti, imali pozitivni bankovni saldo i javni dug je veoma nizak. Kreće se trenutno oko 12 posto. Najviše smo investirali u puteve, škole i infrastrukturu. Do prije dvije godine kapitalne investicije su bile dio budžeta. Ukupno 40 posto budžeta je bilo namijenjeno tim investicijama. Sada se za investicije izdvaja nešto manje novca, oko 30 posto budžeta.

Plate i penzije su povećane, ali činjenica je da Kosovo ima malu ekonomsku bazu i da je dodatni rast ekonomije potreban.

• Koji su to problemi s kojima se Kosovo susreće na polju ekonomije?

- Jedan od problema je trgovački deficit i nezaposlenost. I korupcija je, također, veliki problem. Sve dok se ne rješimo tog problema, on će utjecati na ekonomiju.

• Na kojim poljima je Kosovo od nezavisnosti bilo najviše ekonomski aktivno, odnosno u koja polja ekonomije se najviše investiralo?

- Od nezavisnosti se najviše investiralo u obrazovanje i infrastrukturu. Također smo uspjeli izgraditi autoput. To je bio jako skup projekat. Uradili smo to s našim finansijskim izvorima i nismo se zadužili.

Banke daju veliki doprinos ekonomskom razvoju države.

• Koji su ciljevi Kosova na polju ekonomije narednih godina?

Ne možete imati dobar ambijent za biznis ako nemate dobru infrastrukturu. Također, ako ne ulažete u obrazovanje nećete imati kvalitetne kadrove u budućnosti. Ima mjesta za napredak, to je sigurno, ali to sve zavisi i od finansijskih mogućnosti. Mi smo tek na početku i sigurno će biti bolje.

Prioritet je, za sada, da se očuva makrofiskalni stabilitet države. Ne možete ulagati bez granica i razvijati se kada imate dugove. Mi gledamo da stvorimo bolje okruženje i bolje uslove za privatni sektor, jer i taj sektor kreira ekonomski rast.

• Šta Kosovo može ponuditi Evropi i kakva je situacija s izvozom?

- To što nas neke države još nisu priznale svakako koči ekonomski razvoj. Ne samo da nas sprečava u tome da izvozimo, nego i firme koje žele poslovati unutar države imaju poteškoća s poslovanjem. Kod nas nije provedena liberalizacija viza. Teško cirkulira biznis, kapital, pa i ljudi. Kosovo je, do sada, priznalo 110 država i ja se nadam da će to uraditi i neke države iz regije.

Rekao bih da Kosovo, kao prvo, može Evropi ponuditi mlade i perspektivne ljude. Puno mladih ljudi ovdje se bavi informatikom i od kuće rade za neke evropske i američke firme.

Kao drugo, Kosovo proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode.

Kao treće i ono što bih posebno istakao, imamo velike kapacitete za proizvodnju električne energije. Problem je što kod nas električna energija zavisi od uglja. Struja je jedan od proizvoda koji se traži i koji ima veliko tržište. Ovih dana očekujemo da potpišemo jedan veliki ugovor s jednom stranom kompanijom, a radi se o dokumentu koji bi nam dozvolio da izgradimo dodatnu infrastrukturu za proizvodnju električne energije.

Kosovo mora investirati i u zimski turizam. Dobar primjer naših napora da se i ta grana pokrene je ski-centar Brezovica, koji će se uskoro početi graditi.

Izvor: Al Jazeera

Deset članica Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) dogovorile su stvaranje jedinstvene ekonomske zajednice.

Trgovinske prepreke će biti podizane postupno, a stanovništvo unutar bloka će se moći slobodnije kretati. 

Pod motom "Zajedničkim snagama naprijed", potpisnici sporazuma nadaju se boljitku za 620 miliona ljudi koji žive u deset država ASEAN-a.

“Sada moramo biti sigurni da ćemo stvoriti istinski jedinstveno tržište i proizvodnu bazu sa slobodnijim prometom roba i usluga, uz zajedničke standarde, viši nivo povezanosti i otklanjanje barijera koje čine naše granice preprekom rastu i investicijama“, kazao je premijer Malezije Najib Razak.

Treća najveća ekonomija

Vizija za nove generacije je jasna.

Stvaranjem bloka nastaje treća najveća ekonomija u regiji, nakon kineske i japanske.

Osim veće konkurentnosti i obima investicija, na jedinstvenom tržištu će preduzetnici poslovati uz manje namete, a radnici će jednostavnije dobijati radne dozvole unutar zemalja članica.

“Od kada je nacrt sporazuma prvi put objelodanjen 2007. godine, isticano je da je dublja ekonomska integracija najviši cilj. Prema zvaničnim podacima ASEAN-a, 2014. kombinovani BDP ekonomskog bloka porastao je za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a priliv stranih investicija povećan je gotovo 16 posto“, izvijestio je Al Jazeerin reporter Sohail Rahman.

Iza tog trenda u najvećoj mjeri stoje mala i srednja preduzeća.

Steve Aw u svojoj fabrici guma, koju je osnovao prije 20 godina, zapošljava 100 radnika.

Njen godišnji promet premašuje tri miliona eura. Ukoliko trgovinske barijere budu podignute, Aw planira širiti kompaniju i izvoziti više.

Preduzetnici poput Anthonija Tana počeli su poslovati izvan Malezije.

Njegovu aplikaciju za taksi-prijevoz preuzelo je gotovo četiri miliona korisnika u šest država ASEAN-a u kojima je dostupna.

Ekonomska integracija

Da bi stigli do te tačke, bilo je potrebno 27 godina pregovora, a ovo je samo početak ekonomske integracije. 

Mislim da će ASEAN i dalje napredovati polako, postepeno i to je jedan razlog što su izbjegli probleme s kojima se suočava Evropska unija.

Mislim da vlade imaju to na umu dok stvaraju jedinstveno tržište, što će donijeti veliku korist stanovnicima ASEAN-a.  

ASEAN-u se, dakle, ne žuri. Mnogi analitičari pozdravljaju takav pristup, naglašavajući da je oprez važan faktor u turbulentnom finansijskom svijetu. 

Izvor: Al Jazeera

Naučnici iz Srbije nezadovoljni su odnosom te države prema nauci. Nekoliko stotina ih se okupilo u centru Beograda kako bi ukazali na loš položaj i uvjete rada.

Zahtijevaju smjenu ministra prosvjete Srđana Verbića, a od države traže da hitno definira status naučnika i način finanisiranja naučnih instituta. Protest je organizirao Sindikat zaposlenih u naučno-istraživačkoj djelatnosti Srbije.

U laboratoriji Instituta za zaštitu bilja, jedna od najuspješnijih naučnica u Srbiji ispituje DNK sekvence biljnih štetočina. Jelena Jović je u kategoriji A1 istraživača, što znači da je među najboljima u oblasti kojom se bavi.

U ovoj laboratoriji radi već deset godina i kaže da odnosom države Srbije prema nauci nije zadovoljna.

„Novac koji dobijam za istraživanja od Ministarstva nauke je svega u iznosu od pet posto neto plate koju primam na godišnjem nivou. To je toliko malo da to ne može da zadovolji ni potrebe papira i tonera na kome treba radove napisati“, navodi Jović.

Na loše stanje u nauci, ukazuju i njene kolege. Tiho, bez buke uobičajene za proteste, naučnici su poslije dvije godine, opet na ulicama Beograda. Od posljednjeg protesta, govore, u nauci se nije promijenilo ništa osim ministra. Kasne konkursi za projekte u narednoj godini, a na izmjene Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti, od koga očekuju boljitak, još se čeka.

„Mi u 2016. ne znamo sa čim ulazimo, nema konkursa, još nema zakona, još nema strategije. Ovaj nacrt, koji sada imamo da vidimo je zastrašujući, u prvom delu piše šta nisu uradili, a u drugom delu navode da će kriterijumi biti stroži, da ćemo proći međunarodnu evaluaciju, i institucije i projekti“, ističe Đurđica Jovović iz Sindikata zaposlenih u naučno istraživačkoj djelatnosti.

Jednakost sa univerzitetom

Problem vide i u činjenici da država plate istraživača tretira kao honorarni rad i plaća kroz finansiranje projekata, iako su naučnici stalno zaposleni u naučnim institutima.

„Tražimo da se izjednačimo sa kolegama na univerzitetu, da idemo zajedno u trku za projekte, ali da pri tom mi dobijemo institucionalno finansiranje gde bismo imali zagarantovanu platu“, dodaje Jovović.

Kažu da je 0,3 posto BDP-a, koliko država ulaže u nauku, nedovoljno za bilo kakav napredak.

„Želeo bih samo da istaknem da je kompletan uspeh nauke u Srbiji isključivo posledica ličnog angažmana i entuzijazma naučnih radnika, a ne savezni stav niti podrške države. Tako da tražimo da država uspostavi podsticajan ambijent za razvoj nauke u Srbiji“, navodi biofizičar Strahinja Križak.

Sa spiskom zahtjeva naučnici su se uputili ka Vladi Srbije. Što su bili bliže, postajali su sve glasniji - i tražili i smjenu ministra obrazovanja. Finansiranje novih naučnih projekata trebalo bi da krene od 1. januara 2016. Iz Ministarstva prosvjete ranije su najavili da će konkurs biti raspisan u decembru.

Blizu 3.500 naučnika u 50-ak akreditiranih instituta u Srbiji do tada je u neizvjesnosti, iz Beograda javlja novinarka Al Jazeere Jelena Milutinović.

Izvor: Al Jazeera

Piše: Ibrahim Sofić

Iako nije planirana kao donatorska, nedavna konferencija u Srebrenici donijela je ovoj bosanskohercegovačkoj općini obećanja od 13 miliona KM (gotovo 6,5 miliona eura), a najveće investicije će ići u smjeru ekonomskog jačanja ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Ćazim Salimović, savjetnik načelnika općine za privredu i razvoj, u razgovoru za Al Jazeeru navodi kako je ova konferencija donijela rezultate iznad očekivanja.

„Direktno je obećano 10 miliona KM (pet miliona eura) od Vlade Republike Srbije i tri miliona KM (1,5 miliona eura) od Vlade Republike Srpske. Ovo su donatorska sredstva na koja nismo računali, jer konferencija nije bila zamišljena kao donatorska i iz njih se vidi da je najveći donator Vlada Republike Srbije“, navodi Salimović.

Iznad očekivanja

Kako on kaže, do sada je uplaćeno na račun općine Srebrenica četiri miliona KM (dva miliona eura), a ostatak sredstava će biti uplaćen za projekte koje odabere Skupština općine Srebrenica najkasnije do kraja ove godine.

„Konferencija je donijela rezultate i iznad očekivanja. Uvjerenje da će sva obećana sredstva i stići postoji, ali i opština mora odraditi svoj dio posla“, kaže Salimović.

Kada je riječ o investicijama, savjetnik općinskog načelnika ističe kako postoje brojni planovi i situacije koje su neophodne za riješiti.

„Svakako da će biti obuhvaćeni i svi problematični putni pravci na opštini, posebno oni kojima se otpremaju razne robe od proizvođača do kupca“, odgovorio je na upit da li će saobraćajnice koje su oštećene u prošlogodišnjim poplavama biti obnovljene.

Ipak, goruće pitanje općine Srebrenica je ono koje se tiče nezaposlenosti i izgledima tamošnjih žitelja za budućnost.

„Najveće investicije, kada je riječ o zapošljavanju, trebale bi biti dovršetak radova i stavljanje u funkciju objekata Banje Guber, pokretanje proizvodnje u oblasti drvne industrije na lokalitetu Zelenog Jadra, sanacija objekata nekadašnje fabrike Feros i pokretanje proizvodnje iz oblasti autodijelova“, navodi Salimović.

Problemi mladih

Također, ovim investicijama su obuhvaćeni projekti koji se odnose na izgradnju objekta i pokretanje proizvodnje iz oblasti kožne galanterije i proširenje kapaciteta iz tekstilne industrije u firmi Alma Ras.

„Planirano je i proširenje kapaciteta hladnjače u firmi Bos Agro Food i uvođenje novih programa iz oblasti hrane preko firme Klas.“

Dodaje kako bi se ovim projektima u potpunosti riješili problemi nezaposlenih Srebreničana.

„Ukoliko se na našem birou za zapošljavanje ne bi prijavljivali i nezaposleni sa drugih opština, mogli bi se zaposliti skoro svi nezaposleni koji su na birou i koji istinski traže posao i žive cijelu godinu na našoj opštini“, smatra sagovornik Al Jazeere.

Brojni mladi povratnici u Srebrenicu govore kako je njihov ostanak u gradu upitan zbog teških životnih okolnosti, prije svega – manjka posla.

„Programi postoje i namijenjeni su za zapošljavanje i ostanak mladih na našoj opštini. Sve planirane projekte, koje sam u prethodnom pitanju pomenuo, nećemo finansirati samo iz donatorskih sredstava obećanih na konferenciji, nego i iz sredstava Ministarskog Vijeća, Vlade Federacije i međunarodnih organizacija“, rekao je Salimović.

Izvor: Al Jazeera

Kina će investirati u izgradnju i poboljšanje infrastrukture u lučkim područjima oko Baltičkog, Jadranskog te Crnog mora kako bi se osnažila suradnja i povezivost.

Čelnici zemalja regije su protekli tjedan proveli u Kini, jačajući diplomatske veze s ovom zemljom te dogovarajući nove investicije sa njezinim kompanijama.

I doista, posljednjih godina kineski investitori jačaju svoju nazočnost na Balkanu te tako dolaze korak bliže ujedinjenom tržištu Europske unije.

Reporter Al Jazeere Emir Nuhanović analizirao je najzanimljivije kineske investicije u zemljama regije te istražio nove kapitalne projekte investitora s Dalekog istoka.

Energetika, cestovna infrastruktura, tekstilna industrija, pa čak i financije - kineski investitori zainteresirani su za sve u čemu postoji šansa za profit i što će ih dovesti korak bliže tržištu Eurposke Unije.

Početak novog investicijskog vala u Europi, Kina je najavila još krajem studenog 2013. godine, kada je ova zemlja predstavila plan za unaprijeđenje suradnje sa zemljama središnje i istočne Europe.

Autoceste i termoelektrane

Među zemljama regije, trenutačno najviše kineskih investitora uspjela je privući Srbija. U Srbiji je završila i izgradnja dviju autocesta, a planirane su i izgradnje novih, što će razinu kineskih investicija u ovom sektoru podići na više od 640 milijuna eura.

Termoelektrane su također mamac za Kineze, a u ovom sektoru najznačajnija investicija je termoelektrana i kopovi Kostolac, u čiju modernizaciju i proširenje bi trebalo biti uloženo gotovo milijarda eura.

I Bosna i Hercegovina se bori za svoj dio kolača, a kineskim investitorima najzanjimljiviji je energetski sektor ove zemlje.

Početak suradnje označila je izgradnja termoelektrane Stanari u blizini Doboja. Vrijednost ovog projekta procjenjena je na 560 milijuna eura.

Pored toga, kineski investitori izrazili su spremnost za ulaganje u blok 7 termoelektrane Tuzla, što je okarakterizirano kao najznačajniji energetski projekt u Bosni i Hercegovini.

S tom investicijom i još nekoliko drugih, kineska ulaganja u energetski sektor ove zemlje mogla bi premašiti 1,3 milijarde eura.

O investicijama u mrežu autocesta i brzih cesta tek se vode početni pregovori.

Luka Bar vrata prema ostatku Europe

Kineski investitori nisu zaobišli ni Crnu Goru, zemlju koja bi preko luke Bar te već planiranu izgradnju autocesta, trebala biti vrata kroz koja bi kineska roba trebala ići dalje prema ostatku Europe. 

Uz to, Vlada ove zemlje od 2012. godine vodi pregovore za nove investicije u nekoliko termoelektrana, od čega je najozbiljniji projekat, za sada, izgradnja drugog bloka termoelektrane Pljevlja, čija se vrijednost procjenjuje na 330 milijuna eura.

Kinezi grade autoceste u Makedoniji. Ranije su dogovorene izgradnje dvije dionice ukupne dužine 107 kilometara, što predstavlja investiciju od gotovo 570 milijuna eura.

Vlada Makedonije pobrinula se i da 50 posto radova na ovim dionicama obavljaju domaće kompanije.

Kina je kroz prethodna tri summita sa zemljama središnje i istočne Europe dogovorila osnivanje investicijskog fonda vrijednog 10 milijardi dolara.

Međutim, kruna ovotjednog summita je najava kineskog predsjednika da bi fond za investicije u 16 zemalja središnje i istočne Europe mogao biti povećan na 100 milijardi dolara - brojka koja bi trebala biti dovoljna za stvaranje novog puta svile.

Izvor: Al Jazeera

Kineski predsjednik Xi Jinping je na afričkoj turneji. Očekuje se da će u Zimbabveu najaviti nove kineske investicije. Ova država očajnički treba strani kapital, ali novi krediti podrazumijevaju i povećanje duga.  

Nastavak afričke turneje kineskog predsjednika Xi Jinpinga donio je značajne investicije domaćinima. Kina je s Južnoafričkom Republikom potpisala ugovore, uglavnom o infrastrukturnim projektima, vrijedne više od šest milijardi eura. Međutim, lideri tih zemalja istovremeno pokušavaju ojačati i veze u oblasti kulture.

Kina ima novac, a predsjednik te zemlje rado investira u Africi.

„Odnosi Kine i Južnoafričke Republike nikad nisu bili bolji. Upravo smo imali plodonosne razgovore i potpisali mnoge ugovore za jačanje veza“, rekao je Xi Jinping.

On je tu zbog Foruma kinesko-afričke saradnje. Kineski zmaj je tradicionalno željan afričkih sirovina i Kina je njihov najveći trgovinski partner.

U posljednjih 15 godina trgovinska razmjena porasla je na 208 milijardi eura. Ukupne investicije sada iznose 28 milijardi eura.

Uprkos tome, ulaganja su u prvom polugodištu smanjena za više od 40 posto u poređenju s istim periodom prošle godine.

Razlog je usporavanje kineske ekonomije, koje je pogodilo cijene sirovina od kojih mnoge afričke nacije previše zavise. Ali to je samo jedna strana priče.

Kina treba Afriku

„Kina treba resurse, ali to se mijenja. Mediji se u posljednje vrijeme fokusiraju na usporavanje kineske ekonomije. Ali i sama ekonomija se mijenja, sve je više potrošačka, pa i ne treba toliko resursa. Zato ne bih rekao da Kina treba Afriku koliko Afrika nju“, navodi tržišni analitičar Romain Dittgen.

Kineski investitori grade kompleks u blizini Johannesburga. Obuhvata nove hotele, bolnicu i 50.000 stanova.

Očito je kineska uloga u razvoju kontinenta dobrodošla, a njeni interesi se šire. 

"Posljednjih godina je i agenda Foruma za saradnju obuhvatila jačanje kulturnih veza, iako su one već razvijene. Kinezi su bili među žrtvama represije bijelaca u Južnoafričkoj Republici, a sada imaju svoju četvrt u kojoj je predsjednik Jacob Zuma imao ured“, javlja reporterka Al Jazeere Tania Page.

Zumina vlada je najavila izučavanje mandarinskog jezika u pojedinim državnim školama. Iako tu ideju kritikuju mnogi koji Kinu optužuju za novu kolonizaciju Južnoafričke Republike, to je i pokazatelj važnosti koju njihove vlade pridaju jedna drugoj.

Izvor: Al Jazeera

Službeni Peking obećao je 60 milijardi dolara za razvojne projekte u Africi koja je tu novu veliku investiciju Kine pozdravila sa zahvalnošću na kinesko-afričkom samitu u Johannesburgu.

"Kina je odlučila dodijeliti ukupno 60 milijardi dolara finansijske pomoći Africi, uključujući pet milijardi zajma s kamatnom stopom od nula posto i 35 milijardi zajma s povlaštenom kamatnom stopom", najavio je predsjednik Xi Jinping u govoru na otvaranju samita.

Najavu je burnim pljeskom pozdravilo dvadesetak afričkih čelnika na samitu u Johannesburgu.

Najavljenom investicijom finansirat će se deset programa saradnje u tri godine: u poljoprivredi, industrijalizaciji, smanjenju siromaštva, zdravstvu, kulturi, sigurnosti i zaštiti okoliša.

Stručnjaci su ipak oprezni u ocjeni. "To je očito velika svota, no radi se uglavnom o zajmovima. Sve dok ne znamo kakav će biti rok otplate, teško je reći je li doista riječ o najvećem ulaganju dosad", ocjenjuje Deborah Brautigan s Instituta Kina-Afrika u Sjedinjenim Američkim Državama.

Glavni trgovinski partner Afrike

Peking je u okviru pomoći namijenio 143 milona eura hitne pomoći u hrani državama u kojma je žetva najteže pogođena vremenskim nepogodama izazvanima El Ninom.

Domaćin samita, južnoafrički predsjednik Jacob Zuba pohvalio je ekonomski potencijal kinesko-afričkog partnerstva.

"Kina je glavni trgovinski partner Afrike i Afrika je jedno od glavnih tržišta za kineski uvoz i četvrto tržište za kineska ulaganja", rekao je, te dodao da očekuje "pozitivne rezultate".

U deset godina trgovinska razmjena Kine i Afrike otprilike se "udeseterostručila" i dosegnula je 300 milijardi dolara ove godine, procjenjuje kinesko-afrički industrijski forum. Kina ima više od milion svojih radnika i više od 2.000 preduzeća prisutnih u Africi.

No kineska su ulaganja pala za više od 40 posto u prvih šest mjeseci 2015. u odnosu na lanjsku godinu zbog usporavanja kineskog rasta te i Afrika trpi posljedice kineskog usporavanja, što se odražava na cijene afričkih sirovina.

Izvor: Agencije

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je prvi kredit javnom sektoru na Kosovu.

Riječ je o 42 miliona eura za početak modernizacije 148 kilometara željezničkih pruga, te njihovo povezivanje na evropsku mrežu.

Osim kredita, Evropska unija osigurala je 40 miliona eura, bespovratno, za pripremu projekta, dok je dodatnih 40 miliona pripremljeno za kasnije faze.

Povezanost u regionu

Ugovor o zajmu u iznosu od 42 miliona eura, namijenjenom modernizaciji kosovskog dijela evropskog željezničkog koridora 10, potpisali su danas zamjenik generalnog direktora EIB-a Romualdo Massa Bernccii i kosovski ministar finansija Avdulah Hoti, u prisustvu šefa kancelarije EU-a na Kosovu i specijalnog predstavnika EU-a Samuela Žbogara, navodi se u saopštenju EIB-a.

Projekat modernizacije željezničkih pruga je uključen u investicioni paket koji je odobren na skupu predstavnika država regiona u Beču u augustu, unutar šireg plana Evropske unije da promoviše povezanost u regionu i sa EU.

Željeznička pruga 10 je dugačka 250 kilometara, od čega je 148 kilometara na Kosovu i ostatak u Makedoniji i Srbiji.

Očekuje se da će modernizacija započeti krajem 2016. i završiti do kraja 2020. godine, navodi se u saopštenju EIB-a, prenosi Tanjug.

Izvor: Agencije
 

Piše: Goran Stanković

Prilikom predstavljanja budžeta za narednu godinu ukratko se mogla videti odlučnost Vvlade Srbije da "bere voće sa nižih grana", a da velike državne gubitaše reši u "razumnom" roku. Veliki državni gubitaši, sa sve svojim skupim menadžmentima, po svemu sudeći, moraće i dalje da nastave život na visokoj nozi, dok se nešto ne reši. Procenjuje se da građane Srbije ovi gubitaši, uz dodatak nerazumnih subvencija stranim investitorima i nepotrebno zaposlene u državnim upravama, godišnje koštaju oko milijardu evra.

Skupštinska konferencija je potrajala do posle ponoći, a predstavnici opozicije su kritikovali aktuelnu vlast, koja je, sa manjim kozmetičkim promenama, nastavila da sprovodi lošu ekonomsku politiku uspostavljenu u prethodnoj vlasti. Budžetski deficit će biti tri puta manji od prognoziranog, ali tu prognozu je konstruisala sama Vlada, pa je sada iznenadila sebe. Prelivanje državnog novca iz jednog u drugi sektor, zapravo, ništa nije donelo privatnom sektoru, koji i dalje grca i radi u lošem privrednom okruženju. U tom sektoru radi gotovo 700.000 ljudi i oni sa mukom dotiraju razne višegodišnje gubitaše.

Istina, stanje u budžetu se do novembra ove godine značajno popravilo, ali tu treba spomenuti neke "inovativne" metode, koji su uzgred, poznati učenicima ekonomskih škola, za vreme kontrolnih zadataka iz računovodstva, pogotovo kada saldo neće na kraju dobro da se uklopi. Napromer, Elektroprivreda Srbije je pred kraj godine uplatila dobit u budžet (i tako popravila saldo budžeta), a kasnije se ispostavilo da je poslovala sa gubitkom od oko 100 miliona evra. Trend zaduživanja se nastavio, jer će se u narednoj godini aktivirati garancije na kredite za koje je garantovala država, a koje su date RTB Bor i drugim sličnim firmama.

Novac ide iz džepa u džep

Aktuelna vlast se protivila prodaji Telekoma Srbija, ali dok je bila u opoziciji, zatim je tražila najboljeg kupca za ovu kompaniju u poslednjih nekoliko meseci, da bi se ipak, na kraju, na skupštinskoj raspravi, odlučila da ne treba prodavati ovo preduzeće, jer ponuda nije bila dovoljno dobra.

U prvom predstavljanju budžeta za narednu godinu su izostale pojedinačne brojke koje govore koliko će država pomoći velike gubitaše. Kasnije je ipak spomenuto da će prvi na listi biti Srbijagas. Ovde vidimo da se, i pored monopolskog položaja na tržištu, od ovakvog preduzeća lošim rukovođenjem može napraviti dugogodišnji gubitaš.

Nije lako rešiti ovakve probleme, imajući u vidu i dalje u velikoj meri zadržan socijalistički mentalitet jednog broja zaposlenih u državnim preduzećima. Oni su se nekako orodili sa okruženjem i pružaju veliki otpor u rešavanju sadašnjeg stanja. Ipak, zakon o budžetu je važan dokument, koji bi trebalo da svim građanima pruži uvid u detalje, što za sada nije slučaj.

Srpska javnost ne može da dođe do zvaničnih podataka koji govore kolike su subvencije Železari Smederevo, ili AIR Srbiji, koji posluju sa novim menadžmentima. Ovo je, takođe, zamerio Fiskalni savet Srbije, a javnost je neke podatke izvlačila iz ovogodišnjeg budžeta, u kojem se navode iznosi za trogodišnje obaveze prema stranim investitorima.

Kod nepružanja informacija od javnog značaja, u Srbiji postoji vrlo jednostavan način kojim državna preduzeća rešavaju ovaj problem. Naime, ona uredno plate kaznu od oko 1.700 evra, koju im izrekne poverenik za informacije od javnog značaja, i tako novac pređe iz jednog u drugi džep (naprimer, kažnjeni su Železara Smederevo, AIR Serbia, Srbijagas, EPS...).

‘Eldorado za strane investitore’

Ilustracije radi, subvencije su smanjene u odnosu na prethodnu godinu (u 2015. su bile skoro duplo veće), pa su sada 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je prosek evropskih zemalja oko jedna posto. Ovde vidimo kakav je Srbija bila "Eldorado" za strane investitore, a nažalost, to je i dalje u velikoj meri. Transparentnost podataka kod javnih finansija je ranije bila prisutna naprimer kod prodaje luksuznih vozila u vlasništvu državnih organa, a koja su kupljena za vreme prethodne vlasti. To je lep gest, ali ta količina novca je zanemarljiva u odnosu na ono što ispumpavaju bivši socijalistički giganti.

U medijima se moglo pročitati kako će naredni budžet doprineti stvaranju "pristojne Srbije". Znam da je teško prilikom opisivanja biti baš totalno autentičan, ali ovaj termin smo već ranije "kupili", i to od još neodgovornijih vlasti. U Srbiji pripremanje budžeta takođe nadgleda šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Toni Verheijen. Njegov zadatak je da pomogne stvaranju razumnog budžeta, koji će omogućiti sigurnu isplatu dospelih kredita ovoj banci.

Nekako u isto vreme u Beogradu smo mogli videti šatore ispred Narodne banke Srbije, u kojima protestuju ojađeni građani, zaduženi kreditima u švajcarskim francima. Dobra okolnost po Svetsku banku je da je sedište u Vašingtonu, pa će građanima Srbije biti podaleko da kampuju ispred sedišta ove banke, ako im se država zaduži preko svake mere.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera