U Moskvi je počela izgradnja prvog velikog zabavnog parka „Otok mašte“ koji će biti pandan čuvenom Disneylandu, ali sa ruskim nacionalnim obilježjima i radit će tokom cijele godine, prenose agencije.

Kompleks površine 264.000 kvadratnih metara bit će podijeljen na tri zone - za zabavu i razonodu, tematsku zonu i podzemni parking koji će imati više od 3.500 parking mjesta. Park će biti natkriven i visok 75 metara, što se može usporediti sa zgradom od 25 spratova.

Posjetitelji će tako moći uživati u svim atrakcijama, odmarati se ili baviti sportom u svim vremenskim uvjetima.

Glavno zdanje parka bit će zamak Uspavane ljepotice, koji je prepoznatljiv simbol američkog Disneylanda, međutim, ruska verzija bit će jedinstvena u svijetu po nacionalnim obilježjima.

Na njegovoj teritoriji bit će smješten Sajuzmultfilm - najveći studio animiranih filmova u Rusiji, a nekada u Sovjetskom Savezu, koji je osnovan u Moskvi 10. juna 1936. godine.

Više od polovine tematske zone činit će junaci ruskih i sovjetskih animiranih filmova, ali će ovdje, također, biti predstavljeni likovi iz stranih crtaća.

„Glavna osobenost parka je ta što će on u potpunosti biti natkriven, za razliku od većine sličnih parkova koji se nalaze pod otvorenim nebom. To nam omogućava da stvorimo tematsku atmosferu koju djeca žele vidjeti. Na primjer, u zoni Snježne kraljice bit će prava zima i zimsko nebo, a u zoni dinosaurusa nebo i sve ostalo će biti tropski“, kažu tvorci tog projekta.

Staze, tereni, plaže...

Prema nekim najavama, zabavni park će imati kino sa 20 sala za prikazivanje animiranih filmova, koncertnu salu sa 1.500 mjesta, hotelski kompleks, dječju školu jedrenja, restorane, kafiće, prodavnice sa proizvodima za djecu, bašte, fontane, trgove i vještačka jezera.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je kako se počinje ispunjavati san Moskve o izgradnji velikog tematskog parka svjetskog nivoa.

„Veoma je dobro što će napuštena i djelimično uređena teritorija biti pretvorena u cvjetni vrt. Pravi se objekat koji će radovati djecu i njihove roditelje“, dodao je Sobjanin.

Na teritoriji od 93 hektara ostat će pješačke i biciklističke staze, dječji i sportski tereni, kao i plaže na obali rijeke Moskve.

Prema mišljenju Sobjanina, „Otok mašte“ omogućit će, ne samo očuvanje velike zelene površine, već će to značajno uticati i na povećanje broja turista iz zemlje i inostranstva, obzirom na to da će to biti najveći pokriveni zabavni park ne samo u Rusiji, nego i u cijelom svijetu.

Očekuje se kako će ruski „Otok mašte“ godišnje posjećivati između 34 i 40 miliona ljudi.

Moskovske vlasti odobrile su izgradnju u maju prošle godine, a planirano je da park bude izgrađen u naredne dvije godine, do 2018. godine.

Iz gradske kase na taj veliki projekat neće otići ni kopejka. Gradnju će finansirati privatni investitori i eventualno strane banke, a procjenjuje se da će izgradnja koštati 1,5 milijardi dolara.

Izvor: Agencije

Cijene nekretnina u Libanu tokom protekle godine su gotovo prepolovljene. Glavni uzrok oštrog pada je povlačenje investitora iz zemalja Arapskog zaljeva, koji, prema mišljenju tržišnih eksperata, napuštaju libansko tržište zbog spora između Bejruta i Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja zbog utjecaja Hezbollaha u Libanu, javlja Imtiaz Tyab, novinar Al Jazeere.

Centar Bejruta ovih dana izgleda kao veliko gradilište. U proteklih deset godina, stari kvartovi su u potpunosti obnovljeni. Moderni neboderi nikli su na mjestima gdje su stajale granatama razrušene zgrade.

Cijene novih nekretnina su visoke i malo koji Libanac može sebi priuštiti stan u novoizgrađenom kvartu.

Ali nove zgrade namijenjene su uglavnom bogatim kupcima iz Zaljeva. Prema službenim podacima, kupci iz Saudijske Arabije čine 85 posto stranih investitora na libansko tržište nekretnina.

Ukupna vrijednost njihovih nekretnina procijenjena je na šest milijardi dolara.

Ipak, interes arapskih investitora naglo pada. Tokom 2015. prodaja nekretnina građanima iz Arapskog zaljeva opala je za više od trećinu.

Politički analitičar Kamal Wazneh je kazao: "Jedan od uzroka je i politička tenzija nastala nakon početka rata u Siriji. Mnogo investitora je izgubilo interes u libansko tržište. Ali, dugo godina su u Libanu ostvarivali velike profite".

Arapske investicije

Nakon izbijanja rata, prije pet godina, u susjednoj Siriji, investicije iz zemalja Arapskog zaljeva pomogle su očuvanju stabilnosti libanske ekonomije.

Ali, tokom proteklih nekoliko mjeseci, sve veće tenzije između libanske vlade i zaljevskih zemalja imaju katastrofalne posljedice za ekonomiju Libana.

Tenzije rastu zbog zabrinutosti Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja za sve veći utjecaj Hezbollaha u toj regiji. Taj šiitski pokret je najjača politička, društvena i vojna sila u Libanu sa jakim vezama u Iranu.

Prošlog mjeseca saudijska vlada ukinula je milijarde dolara pomoći libanskim sigurnosnim snagama.

Vijeće za saradnju zaljevskih zemalja izdalo je i upozorenje svojim građanima da ne putuju u Liban. Nakon toga otišli su i korak dalje, proglasivši Hezbollah terorističkom organizacijom, podižući tako zabrinutost da bi arapski investitori mogli napustiti Liban u potpunosti.

Što je ipak malo vjerovatno, smatraju politički analitičari.

"Garantiram vam da kada se politička situacija smiri, investitori će se vratiti u roku 48 sati, jer imamo mnogo toga da ponudimo", poručio je trgovac nekretninama Walid Moussa.

"Jedna od interesantnih stvari vezanih za obnovljeni centar Bejruta jeste da je većina luksuznih apartmana prazna. Njihovi vlasnici obično dolaze ovdje jednom godišnje, tokom ljeta. No, ukoliko se tenzije libanske vlade i Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja ne smanje, ne samo da će nekretnine koje su u fazi izgradnje ostati prazne nakon prodaje, nego ih možda neće imati ko da kupi", javlja Tyab.

Izvor: Al Jazeera

Košarkaš Mirza Teletović, kapetan bh. reprezentacije i igrač NBA ekipe Phoenix Suns, novac koji je zaradio igrajući u Europi i SAD-u investira u Bosni i Hercegovini, konkretno - gradi dvije male hidroelektrane na području Jablanice.

Zajedno s obitelji gradi male hidroelektran na rijeci Doljanci, a ukupna investicija iznosi oko pet milijuna eura, doznaju sarajevski Dani.

"Jablanica je mali grad i mnogo ljudi u posljednje vrijeme u želji za poslom i boljim životom odlazi iz nje. Imam želju da u svoj grad uložim novac, kako bih koliko-toliko pomogao da svima bude bolje. Ne mogu zaposliti sve nezaposlene, ali želim da radim na projektu koji će donijeti dobro svima. Projekt izgradnje mini hidroelektrana je prošao sve potrebne provjere i, kao čovjek koji ulaže novac, vjerujem da radim dobru stvar. To će i vrijeme pokazati", rekao je Teletović.

Korist i za Jablanicu

"Siguran sam da će moj grad imati koristi od ovog, jer će godišnji prihodi za Općinu Jablanica samo po osnovu naknade biti preko 50.000 konvertibilnih maraka [oko 25.000 eura], a zakon je propisao da se taj prihod dijeli i među mjesnim zajednicama. To nije mala stvar i nisu to jedini prihodi koje male centrale donose", kaže Teletović.

Najavio je kako se s obitelji namjeraca vratiti u Jablanicu, jer "vjeruje da Bosna i Hercegovina ima budućnost i želi svojoj djeci dokaazati da u njoj ima perspektive".

"Trenutno u Jablanici nije idealna situacija i svi Jablaničani trebaju raditi na tome da se situacija poboljša. Vjerujem da će ovaj i slični projekti podstaknuti i ostale koji žele da rade na sličnim stvarima u našoj sredini. Jablanicu će zaobići autoput, a ja ne želim da budemo izolovani i samo sa ovakvim projektima možemo pokrenuti ovu sredinu", dodaje.

Kad je ishođenje neophodnih dozvola za izgradnju i rad, podsjeća kako je to bio dugotrajan proces, ali i da je sve obavljeno po zakonu.

"Dugo sam gradio svoje ime da bih ga ukaljao za kratko vrijeme. Nisam želio da bilo koja sitnica bude van zakonskih okvira i, u dogovoru sa ocem, ali i sa prijateljima koji se razumiju i u izgradnju hidroelektrana i u zakone, potrudio sam se da sve prođe u najboljem redu i da bude spremno za izgradnju", napominje Teletović.

Osim hidroelektrana, planira i druge projekte na području Jablanice.

Primjedbe građana

Redakciji Dana obratili su se i građani Mjesne zajednice Doljani, kdo Jablanice, koji tvrde da projekt izgradnje hidroelektrana, između ostalog, ugrožava i tamošnje stanovništvo, ali i ekosustav na tom području.

Teletović to u potpunosti odbacuje.

"Sve je urađeno u skladu sa zakonom i nema nikakvih prepreka da se uradi ovaj projekat. Firma Eko-Vat obezbijedila je svu potrebnu dokumentaciju i svi stanovnici MZ Doljani su upoznati sa projektom. Organizovano je nekoliko sastanaka sa mještanima obje mjesne zajednice i sve je bilo transparentno", odgovara Teletović.

"Oni koji sumnjaju u dobronamjernost ovog projekta, mogu otići u firmu Eko-Vat i provjeriti sve što ih interesuje. Ponavljam, ne želim na bilo koji način da ukaljam svoje ime, već kao čovjek želim da obezbijedim bolje uslove života u mom gradu", zaključuje Teletović.

Izvor: Agencije

Piše: Mladen Obrenović

Postoje razni načini za dobivanje državljanstva neke države, bilo da je rođenje, podrijetlo, brak ili naturalizacija, no u posljednje vrijeme sve se češće priča o konceptu tzv. državljanstva kroz investicije.

Takva je praksa posebno postala zanimljiva u kontekstu priča o mogućoj „kupnji“ državljanstva Malte, odnosno investiranju koje omogućuje dobivanje malteške putovnice, što jamči mogućnost kretanja i investiranja i drugdje u Europskoj uniji.

Svojedobno se u EU pokrenula široka rasprava zbog prodaje malteškog državljanstva, koju je i odobrio državni parlament u cilju privlačenja investitora. Na pritiske iz Bruxellesa - a najglasnija je bila tadašnja povjerenica za pravosuđe, a danas eurozastupnica, Viviane Reding govoreći da „državljanstvo ne smije biti na prodaju“ - premijer Malte Joseph Muscat samo je povisio iznos ulaganja sa 650.000 na 1,15 milijuna eura. I dobivanje državljanstva kroz investicije na drevnom mediteranskom otoku je nastavljeno.

I nije Malta jedinstven slučaj u granicama Europske unije, odnosno šengenskog prostora bez unutarnjih granica koje pruža široke mogućnosti. Uz nju, državljanstva nude i Cipar, gdje je potrebno investirati najmanje 365.000 eura, Portugal (600.000 eura) te Austrija gdje je za državljanstvo nužno i investirati najviše – 8,9 milijuna eura.

Pomaže samo debeli novčanik

Dok je Reding upozoravala kako „odobrenje državljanstva zemlje članice znači i odobrenje državljanstva EU te sva prava koja idu uz to“, uz napomenu da „zemlje članice trebaju odobravati državljanstvo osobama kada za to postoji 'jedinstvena veza' ili 'jedinstvena povezanost' sa određenom zemljom“, izbjeglička kriza tek je počinjala.

U međuvremenu je više od milijun Sirijaca, Iračana, Afganistanaca i pripadnika drugih naroda stiglo u Europu, no oni teško da mogu do bilo kakvih dokumenata, a investicije i uz njih ostvareno državljanstvo nešto im je nepojmljivo. Oni koji ne bježe od rata, ali zato imaju dovoljno novca da sebi ugode, nemaju takvih briga.

„Legitimno je postaviti pitanje treba li državljanstvo EU ovisiti od obujma nečijeg novčanika ili bankovnog računa“, govorila je povjerenica Reding.

No, eurozastupnica Reding danas ne odgovara na pitanje je li uvjerena da EU državljanstvo nije na prodaju.

Poštovati i zakone Unije

Na upit kako određena osoba, koja nije državljanin bilo koje od članica EU, može doći u posjed europskog državljanstva, u Europskoj komisiji odgovaraju kako su "uvjeti pod kojim svaka država članica dodjeljuje državljanstvo određeni nacionalnim zakonom svake zasebne države članice u skladu s poštivanjem zakona EU". Navode i kako "načela međunarodnog prava za dodjeljivanje državljanstva zahtijevaju postojanje 'stvarne veze' između osobe koja je aplicirala i države ili njenih državljana".

"Dodjeljivanje državljanstva i, samim time državljanstva EU-a nije neutralno vis-à-vis drugih zemalja EU-a i same Europske unije. Šeme za dodjelu državljanstva investitorima, a koje pružaju mogućnost da se dobije državljanstvo u zamjenu za ulaganje, samo po sebi ne zadovoljava minimalne uvjete za 'stvarne veze' s određenom zemljom", navode u Glavnoj upravi za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske komisije.

Kad je službeno stajalište Europske komisije po pitanju kupnje državljanstva investiranjem, iz Bruxellesa odgovaraju kako "države članice moraju obratiti dužnu pažnju na zakone Unije".

"Prije svega, države članice mogu koristiti svoje pravo za dodjeljivanje državljanstva u duhu iskrene suradnje s drugim državama članicama i EU, te u skladu sa Sporazumom o Europskoj uniji", ukazuju.

Državljanstvo kroz investicije

Malo preciznije odgovore ima agencija Henley & Partners, koja je začetnik koncepta državljanstva kroz investicije i koja „surađuje s različitim vladama na razvoju programa koji omogućuju pojedincima i njihovim obiteljima da daju značajan ekonomski doprinos razvoju države u zamjenu za državljanstvo ili prebivalište“.

„Nismo u poslu 'prodaje' putovnica. Programi 'državljanstvo kroz investicije' su napravljeni kako bi se osiguralo da investicije pridonose dobrobiti, napretku i ekonomskom razvoju države u kojoj pojedinci žele biti ili kojoj žele pripadati. Češća je situacija da je više riječ o ekonomskom doprinosu, a ne samo o investiciji“, objašnjavaju iz agencije.

Potvrđuju i kako trenutačno postoji sedam država u svijetu koje imaju jasne odredbe u zakonima za spomenuti program, pri čemu neke od njih ne traže ni dana boravka, dok druge to traže kako bi se odobrilo državljanstvo.

Malta najprimamljivija

Uz spomenute Maltu, Cipar i Austriju, koje su članice europske asocijacije država, stroge kontrole i standarde Henley & Partnersa prošli su još Antigva i Barbuda, Grenada, Sveta Lucija te Sveti Kristofor i Nevis (St. Kitts and Nevis).

„Malteški pojedinačni investitorski program je najpopularniji europski program i nudi državljanstvo u članici EU koja je stabilna, neutralna i jako poštovana kroz efikasan proces aplikacije najstrožih svjetskih standarda i provjera aplikanata. Kroz proces je prošlo 1.800 osoba i stoga je najekskluzivniji program na svijetu. Ujedno je i najuspješniji program jer nije samo uspostavio nove standarde obrade, već je osigurao više od milijarde dolara novog kapitala Malti za 18 mjeseci operacija“, navode iz Henley & Partners.

Doduše, navode i podatak kako je to jedini program koji ima podršku u EU.

Za kraj, jednostavnom pretragom, na internetu se vrlo lako mogu naći i podaci o, primjerice, programu tzv. zlatnih viza u Portugalu ili mogućnosti dolaska u Irsku kroz imigrantski investicijski program. I jedan, i drugi podrazumijevaju ulaganja i zapošljavanja. Dakle, samo je potrebno imati - novac.

Izvor: Al Jazeera

Slovence, koji izuzetno vole sportove na snijegu, šokirala je odluka novih vlasnika proizvođača skija i sportske opreme Elan kojom je ukinut program proizvodnje skija za skijaše skakače, iako su na Elanovim skijama pobjede u posljednjoj sezoni Svjetskog kupa osvojili Slovenac Peter Prevc i Japanka Sara Takanashi.

Novi vlasnik Elana je američki investicijski fond koji upravlja portfeljem od dvije milijarde dolara širom svijeta, a program za skijaše skakače se ukida jer je riječ o malim serijama skija, pa nije rentabilan i na njemu je kompanija imala gubitke.

Protiv odluke već nekoliko dana protestira sportska javnost, koja traži da se nađe novi proizvođač skija za skakanje, kako bi se održala dugogodišnja tradicija.

Skije skuplje od Yuge

Mnogi upozoravaju kako je Elan do sada svake godine donirao skije za mlade slovenske skakače, ali i alpske skijaše, što bi sada moglo prestati.

Uz to, sada su svoje termine u medijima i na televiziji ponovo dobili oni koji godinama govore o takozvanom nacionalnom interesu u ekonomiji, koja mora biti u većinskom vlasništvu države, a protiv su privatizacije i prodaje nacionalnih industrijskih bisera stranom kapitalu.

Američki vlasnici tvrde kako odluku neće opozvati, nego se posvetiti rentabilnim programima, koji donose zaradu, te kako će ponovo raditi na marketinškim vrijednostima brenda Elan, koji je nekada držao 10 posto svjetske proizvodnje skija.

Tvornica smještena u brdovitom kraju Begunje postala je dio nacionalnog prestiža, posebno krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, pred raspad bivše Jugoslavije, kad se u Ljubljani, u svojevrsnom marketinškom ratu s Beogradom, tvrdilo kako par Elanovih skija u izvozu na američko tržište postigne višu cijenu nego tada popularni automobil Yugo iz Kragujevca, iako se radilo o projektu iza kojega su stajali država i savezni fondovi.

Amerikanci su Elan kupilo dosta jeftino, praktično za nekoliko hiljada eura, ali uz obavezu da državi vrate 12 miliona eura pomoći Elanu, što je Evropska komisija prije nekoliko godina proglasila neopravdanom pomoći države, protivnom evropskoj regulativi.

I sindikat protiv

Iz EK-a su zahtijevali da se novac vrati u državni budžet, a Elan privatizira, nakon što su njime godinama upravljale ekipe menadžera koje je postavila država, kako bi sanirala tvornicu koja je upadala iz problema u problem.

Ukidanju programa za skijaše skakače usprotivio se i sindikat u Elanu, čiji rukovoditelji tvrde kako je kompanija lani ostvarila čisti dobitak i kako program skija za skakače ne treba ukidati.

To će vjerovatno dovesti do daljeg smanjivanja broj zaposlenih u tvornici koja je prije 25 godina imala 1.500 zaposlenih, a sada jedva trećinu tog broja.

Izvor: Agencije

Njemačka administracija je u srijedu objavila planove o investiranju približno milijardu eura u promociju električnih automobila, prenose agencije.

Vlada te ekonomske velesile je za subvencioniranje kupovine električnih vozila izdvojila 600 miliona eura i još 400 miliona eura za javne nabavke i stanice za punjenje baterija.

Zvanični Berlin želi do 2020. godine da na njemačkim cestama bude milion vozila na električni pogon, a danas ih ima tek 50.000.

"Od navedene cifre, 300 miliona eura bit će iskorišteno za izmjene infrastrukture od 2017. do 2020. godine", kazao je njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble prilikom objave planova na konferenciji za novinare, na kojoj su bili i drugi savezni ministri.

Bez podsticaja za luksuz

Prema novim planovima, kupci električnih automobila će dobiti po 4.000 eura podsticaja, a taj novac će jednako davati Vlada i automobilska industrija.

Kupci hibridnih automobila, čije se baterije mogu puniti, dobit će podsticaj od 3.000 eura, dok luksuzni automobili čija neto cijena bude viša od 60.000 eura neće imati koristi od te sheme, dodao je Schaeuble.

Njemački ministar finansija je naveo kako će shema stupiti na snagu u maju te da Vlada razmatra dodatne korake, kao što su porezne olakšice, kako bi električni automobili bili još primamljiviji.

Izvor: Agencije

Drugog dana Sedme međunarodne konferencije Sarajevo Business Forum (SBF) održana je diskusija o energetskom sektoru u regiji. 

Moderator panela Shezad Abedi, šef Komore za trgovinsku razmjenu iz Turske pri grupaciji BGC Partners, koja je jedna od najvećih robnih berzi, izjavo je kako je veoma bitno priznati i prepoznati važnost energije.

Naglasio je kako sve više zemalja radi zajedno na projektima u oblasti energetike, prenosi agencija Anadolija.

Njemački investitori

Guenther Neubert iz Ureda njemačke privrede u BiH i Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) predstavio je rezultate analiza njemačkih kompanija koje investiraju u BiH. Prema njima, Njemačka je, na osnovu investicija, najvažniji partner BiH, tvrdi Neubert.

"Postoji kontinuirana razmjena u trgovini u vezi sa energetskom efikasnošću između BiH i Njemačke. Imamo delegacije dviju zemalja koje komuniciraju. Taj opseg trgovine povećao se prošle godine 12 posto. Kada je riječ o ukupnoj trgovini, to je 1,6 milijardi eura, što Njemačku čini najvažnijim trgovinskim partnerom BiH. Ima blizu 250 kompanija s njemačkim kapitalom koje investiraju u BiH 350 miliona eura. Mi smo dio njemačke mreže komora od 130 ureda u 90 zemalja i u svakoj od država provodimo ekonomske ankete", kazao je Neubert.

Prema njegovim riječima, 91 posto ispitanih njemačkih kompanija, investitora u BiH, reklo je kako je razvoj bh. ekonomije u 2016. ostao na istom nivou kao i prošle godine, dok je 82 posto anketiranih kazalo da očekuje bolje poslovne rezultate u ovoj u odnosu na prošlu godinu.

S druge strane, 80 posto njemačkih kompanija potvrdilo je kako bi ponovno ulagalo u BiH.

Kineska ulaganja

Na današnjem panelu obratio se i Lv Zexiang, predsjednik kineske građevinske i izvođačke kompanije Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd. koja je, kako je naglasio, prema podacima iz 2014. godine svrstana na 33. mjesto na listi svih građevinskih kompanija u svijetu po visini prihoda.

"Naš promet je iznosio 600 milijardi dolara, imamo 99 kompanija širom svijeta. Ulagali smo u prekomorske zemlje, u fabrike cementa, namjensku industriju, pročišćavanje vode i gradnju autocesta. Prošle godine smo osigurali više od šest milijardi dolara za investiranje širom svijeta. Imamo interes da ulažemo u projekte, pregovarali smo u Srbiji, u Afganistanu smo mnogo ulagali, u Kolumbiji smo učestvovali u gradnji autoceste", rekao je Zexiang.

Prema njegovim riječima, kineski investitori zainteresirani su za ulaganje u zemlje centralne i istočne Evrope u cilju otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja povoljnih ekonomskih uvjeta. Te zemlje, kako je rekao, moraju osigurati olakšice u poslovanju za investitore iz Kine.

"Kineska preduzeća spremna su dati doprinos. Kineske firme moraju ulaziti na tržište ove regije s ciljem promoviranja održivog ekonomskog razvoja, a zemlje, s druge strane, moraju razvijati dobre odnose s kineskim kompanijama. Lokalne vlasti trebaju omogućiti pogodnosti za strane investicije u ovoj regiji: poreske olakšice i jednostavne procedure. Na taj način se može omogućiti uspjeh i tako će obje strane imati koristi. Kineska preduzeća trebaju imati u vidu da mi na taj način otvaramo radna mjesta", zaključio je, dodajući kako vjeruje da će kineski investitori, u oblasti industrije, u regiji biti dočekani dobrodošlicom.

Regionalne kompanije

Vuk Hamović je jedan od osnivača i izvršni predsjednik EFT Groupa sa sjedištem u Velikoj Britaniji, evropske energetske trgovinske kompanije koja posluje na jugoistoku centralne i zapadne Evrope, u Turskoj i baltičkim zemljama. Grupacija razvija dva velika investicijska projekta u BiH: Termoelektranu Stanari i Hidroelektranu Ulog.

"Kada pitate zašto investiramo u BiH, odgovor je jednostavan: Imamo ovde velike mogućnosti za investicije u energetskom sektoru. Pravno okruženje i politička stabilnost bi se mogli unaprediti, ali su već na nivou koji je atraktivan investitorima. Energetski sektor je najperspektivniji u regionu, ali okoliš takođe treba uzeti u obzir: Kako naći balans? Mislim da je odgovor jednostavan. Mi smo dio Evrope, kad kažem mi, mislim na BiH, pitanje je trenutka kad će formalno postati dio Evropske unije, ali geografski to jeste. Naše iskustvo sa kineskim investitorima je odlično, završavamo zajednički termoelektranu u BiH, svi parametri pokazuju da sve ide i iznad dogovorenog, jako smo zadovoljni da možemo svima preporučiti tu saradnju sa kineskim partnerima koji su spremni, ne samo ponuditi ugovore i finansiranja, zajmove, spremni su razgovarati o dioničkom učešću", rekao je Hamović.

Strateško opredjeljenje

Energetika je strateško opredjeljenje za investiranje u BiH u narednom periodu za Vladu FBiH, rekao je Senad Salkić, savjetnik ministra energije, rudarstva i industrije FBiH. Podsjetio je kako je jučer, u okviru prvog dana SBF-a, potpisan veliki ugovor o gradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Za nastavak velikih energetskih projekata u BiH neophodno je usvojiti jednu energetsku strategiju koja će harmonizirati zakonske akte koji su "najveći kočničari investicija".

Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, podsjetio je kako je Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju prihvatila sve direktive Evropske komisije koje će u skorije vrijeme biti implementirane i u susjednim zemljama stoga će se cijela regija ponašati prema istim, evropskim pravilima.

Predstavljajući energetski sektor u Hrvatskoj, Horvat je podsjetio kako ta zemlja trenutno blizu 60 posto potreba za električnom energijom namiruje domicilnom proizvodnjom, dok manji dio uvozi. Kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, to je 13 posto uz činjenicu da se Hrvatska obavezala da taj udio podigne na 20 posto do 2020. godine.

Izvor: Agencije

Piše: Tomislav Šoštarić

Turski investitori, pogotovo u posljednjih desetak godina, značajno su povećali svoja ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Prema procjenama stručnjaka, dvadesetak turskih tvrtki i investicijskih fondova posluju u Hrvatskoj i privlače nove turske ulagače, a investicije rastu. Radi se o svotama koje se mjere u stotinama milijuna eura.

Trenutačno vjerojatno najveći turski ulagač je Dogus grupa, koja je, kako kažu u kompaniji, kroz šest godina poslovanja u Hrvatskoj uložila blizu 300 milijuna eura.

Najveća ulaganja u turizam

Radi se o ulaganjima u turizam, gdje su općenito najveća turska ulaganja u Hrvatskoj. Dosadašnje investicije te tvrtke odnose se nautički i hotelski biznis.

Trenutačno su vlasnici triju marina u središnjoj Dalmaciji - marine D-Marin Mandalina u Šibeniku, marine D-Marin Dalmacija u Sukošanu te marine D-Marin Borik u Zadru - pri čemu su D-Marin Mandalinu preuredili u jedinu marinu u Hrvatskoj koja može prihvatiti superjahte, a to je ujedno i prva marina s kategorijom pet sidara u Hrvatskoj.

Namjera je, kako kažu, ta mjesta pretvoriti u 'lifestyle' destinacije s visokom razinom usluge. U hotelskom biznisu orijentirani su na luksuzni segment, u čemu vide potencijal s obzirom na interes gostiju.

"S ponosom možemo istaći da u Zadru trenutačno finaliziramo razvoj i dizajn novog hotela s pet zvjezdica od 130 soba, koji će pratiti luksuzna rezidencijalna zona sa 100 stanova, trgovinama, restoranima, kafićima i barovima, a s radovima ćemo započeti po završetku ove turističke sezone. Prema našim procjenama, novi objekti će biti otvoreni 2018. godine. Završetkom ovog projekta ukupna ulaganja Dogus grupe u Hrvatskoj povećat će se na 350 milijuna eura", kažu u Dogus grupi.

Pozitivna iskustva s investicijskom klimom

Prema njihovom iskustvu, iako je administracija u Hrvatskoj često smatrana kamenom spoticanja ulaganjima, ističu kako se investicijska klima mijenja.

"Od početka rada u Hrvatskoj imali smo veliku potporu tijela nacionalne i lokalnih vlasti. Izgradnja D-Resorta jedan je od prvih projekata u Hrvatskoj u kojima se demilitarizirano područje prenamijenilo i turistički valoriziralo. Postupak je trajao oko dvije godine, što smatramo uspješnim, s obzirom na kompleksnost projekta i činjenicu da postoji veliki broj projekata na Jadranu koji se još nisu uspjeli realizirati. Nakon što se krenulo u izgradnju, projekt je završen u roku od 16 mjeseci, što je izniman uspjeh".

Istovremeno, Goran Beus Richemberg, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, općenito investicijsku klimu smatra lošom "jer smo mi mentalno još u socijalizmu".

Ipak, dodaje, propisi su europski i na to se svi turski investitori prilagođavaju.

"Osobito kad za započinjanje i širenje svojih poslovnih poduhvata angažiraju naše lokalne konzultante i stručnjake. Veliki ulagači se uglavnom ne žale. Birokracija je svugdje gotovo ista, ali mnoge naše općine, gradovi i županije se trude da kvalitetnom kapitalu olakšaju razvoj projekata", kaže Richembergh.

Predrasude jenjavaju

No, uočava i predrasude prema turskom kapitalu. Kaže da su se posljednjih dana po medijima i društvenim mrežama u Hrvatskoj mogli vidjeti negativni komentari o dolasku turskog kapitala.

"Takvi komentari više govore o nama samima i o manjku vlastitoga samopouzdanja i samopoštovanja. Turski, kao i svaki drugi kapital, ide tamo gdje ima šansu za zaradu. Oni koji s Turcima posluju hvale njihovu zainteresiranost, ozbiljnost i posvećenost poslu. Katkad se s njima valja naviknuti na odlučivanje u zadnji čas, ali još nijedna turska investicija u Hrvatskoj nije propala, niti su se ulagači povukli iz započetoga posla ostavljajući za sobom zatvorene pogone, za razliku od nekih investitora iz nekih zemalja EU", ističe Richembergh, ali naglašava da se predrasude realno smanjuju.

"Što se tiče ulaganja u Hrvatskoj, veliki prostor postoji u zdravstvenom turizmu. U toj su grani turizma inače Turci apsolutni šampioni na globalnoj razini - izgradnji logističke infrastrukture - recimo za potrebe opsluživanja tisuća turskih kamiona koji godišnje prođu kroz Hrvatsku na putu u druge zemlje EU - u energetici, pa i u proizvodnji hrane".

Ipak, smatra da situacija može biti daleko bolja uz proaktivniji stav Vlade. Smatra da bi Turcima trebalo predstaviti hrvatsku industrijsku strategiju i locirati gdje se zajednički interesi mogu susresti, te zamjera što su hrvatsko veleposlanstvo u Ankari i Generalni konzulat u Istanbulu potkapacitirani.

Njih bi, smatra, valjalo pojačati diplomatima koji bi se bavili samo gospodarskom diplomacijom.

Turska kao tržište, ali i 'odskočna daska'

Pogotovo je to važno kad se uzme u obzir da se s partnerima iz Turske, navodi, može lakše poslovati u svim turkofonim zemljama, od središnje Azije do Kirgistana.

Ta pogodnost, ističe, uopće se ne koristi. A u Tursku bi se moglo izvoziti meso i mesne prerađevine, posla ima i za IT sektor, specifičnu strojogradnju, farmaceutiku itd.

"Neke naše velike tvrtke, poput Podravke, Elektrokontakta i Dalekovoda, već su shvatile koliko je tursko tržište važno. Ali broj naših poslovnih ljudi koji odlaze na gospodarske sajmove u Tursku je još mizeran. Valjalo bi postaviti ambiciozan cilj od milijardu eura trgovinske razmjene i planski raditi na njegovoj realizaciji", zaključuje Richembergh.

I Zlatan Fröhlich, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kaže da je Turska idealna 'odskočna daska' za tržišta Srednje Azije, Zakavkazja i Bliskog istoka, a i sama po sebi je veliko tržište od blizu 80 milijuna stanovnika.

Hrvatske prednosti

"Vjerujem da će se nastaviti izvoz dušičnih, mineralnih i kemijskih gnojiva, koja čine oko četvrtine hrvatskog izvoza, nafte i naftnih prerađevina, a i proizvoda visokog industrijskog segmenta, primjerice softwarea. Isto bi članovi našeg automobilskog klastera - proizvodnje automobilskih dijelova - željeli ući u razvijenu tursku automobilsku industriju", kaže Fröhlich.

Turski kapital bi trebao, kako kaže, biti dodatno zainteresiran za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i s obzirom na hrvatsko članstvo u EU, te pogodan zemljopisno-prometni položaj.

"U slučaju izgradnje Jonsko-jadranske autoceste sigurno da i turski građevinski sektor može ozbiljno konkurirati, a očekuju se i dalja ulaganja u turizam i nekretnine."

Frohlich smatra da je investicijska klima u Hrvatskoj dobra i da nove mjere Vlade smanjuju opterećenja gospodarstva, čime ono postaje konkuretnije.

Problem administrativnih procedura

No, problem ostaju često duge i komplicirane administrativne procedure, primjerice kod ishođenja dozvola, kao i neriješena imovinsko-pravna pitanja, što negativno utječe na efikasnost ulaganja.

Budući da su se turski investitori, kako kaže, pokazali kao ozbiljni, vjerodostojni i poželjni, prema njegovim saznanjima ne postoje predrasude prema turskom kapitalu, a nedavne izjave turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Zagrebu o novim ulaganjima shvatio je kao jasnu poruku da se Hrvatska i politički i gospodarski u Turskoj doživljava kao ozbiljan partner. 

"Ne treba zaboraviti na podršku Hrvatske turskim pregovorima o ulasku u EU, suradnju u migrantskoj krizi, te u okviru NATO saveza, čije su obje zemlje članice. Na gospodarstvenicima je da iskoriste pruženu priliku i nađu projekte od zajedničkog interesa, kako u Hrvatskoj tako i u Turskoj", zaključuje Frohlich.

Izvor: Al Jazeera

Rusija je Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci podnijela zahtjev za 16 projekata vezanih za Daleki istok, u vrijednosti osam milijardi dolara.

Na samitu je istaknuto da taj sastanak ne predstavlja rusko okretanje od Zapada ka Istoku, već jačanje ekonomskih veza koje imaju veliki potencijal, javlja reporterka Al Jazeere Step Vaessen.

Indonezija i Vijetnam planiraju podmladiti svoju zračnu flotu. Kupit će ruske borbene avione Suhoj Su.

Tajland će kupiti ruske tenkove, jer su im nakon vojnog udara 2014. godine Sjedinjene Američke Države ograničile prodaju naoružanja. S Rusijom tih problema nema, nema sankcija, naoružanje je jeftinije i pristojnog kvaliteta. 

Indonezijski ministar odbrane Ryamizard Ryacudu je kazao: "Indonezija sa svima ima iste veze. Sa SAD-om, Kinom, Rusijom i Evropskom unijom. Za nas nijedna zemlja nema neki poseban status".

Za predsjednika Putina, s obzirom na to da mu je pristup američkom i evropskom tržištu zabranjen, tržište Jugoistočne Azije je dobra alternativa. 

Naime, ruska trgovinska razmjena s tim zemljama manja je od jedan posto ukupne razmjene u toj regiji.

Veliki potencijal

Djauhari Oratmangun iz grupe istaknutih osoba ASEAN-a je rekao: "Ako pogledate brojke, trgovinska razmjena Rusije i zemalja ASEAN-a iznosi blizu 20 milijardi dolara. To je čak manje od pojedinačne razmjene između zemalja Jugoistočne Azije. To je potencijal koji se treba razviti. Već vidimo sve više ruskih turista u ovoj regiji"

"Putinov fokus interesiranja dosad je bila većinom Kina, ali sa sankcijama Rusija više nema mnogo toga da ponudi. No, analitičari očekuju da će usporavanje kineske ekonomije otvoriti vrata i zemljama Jugoistočne Azije", javlja Vaessen.

Biznis je glavna tema samita, ali je politika neizostavan faktor, s obzirom na to da je nekoliko zemlja u konfliktu s Kinom.

Ekonomski istraživač Izuru Kobayashi je rekao: "Rusija daje veliki značaj svom odnosu s Kinom i dosad je bila veoma oprezna pri zauzimanju stava u vezi s problemom zvanim Južno kinesko more. Samit vjerovatno neće promijeniti stajališta".

Ekonomske veze tek treba početi razvijati, no mladi iz zemalja Jugoistočne Azije već se okreću Rusiji. Ovi indonezijski studenti uče ruski jer su uvjereni da će u budućnosti IT industrija igrati veliku ulogu u ovom dijelu svijeta.

Izvor: Al Jazeera

Crna Gora je riješila teška ekonomska pitanja i građanima treba omogućiti europsku kvalitetu života, govorio je svojevremeno Milo Đukanović. Građani i analitičari smatraju da niz tih pitanja i dalje čeka na rješavanje.

Njemačka planira investirati desetine miliona eura u nove tenkove i sistem zračne odbrane, nakon što je objavljeno povećanje budžeta za odbranu u 2017. godini, navode izvori njemačke novinske agencije dpa.

Zvanični Berlin će izdvojiti osmocifrenu sumu eura na modernizaciju borbenog tenka Leopard 2, kažu izvori iz Ministarstva odbrane Njemačke. Niža devetocifrena suma bit će potrošena na novi taktički sistem zračne odbrane, dodaju.

Ministrica odbrane Ursula von der Leyen istakla je važnost povećanja potrošnje i strožijih pravila kvalitete u projektima vojne opreme.

„Zahtijevamo da industrija oprema njemačku armiju pravovremeno i bez defekta, jednako kao što to radi sa privatnim klijentima“, kazala je za njemački magazin Focus.

Dodala je kako su efikasno korištenje fondova i najbolja moguća zaštita vojnika od najveće važnosti za nju.

Nedovoljne sume

Odluka o potrošnji više novca na odbranu ponukana je promjenom sigurnosne situacije na što je utjecala ruska intervencija u Ukrajini, povećana prijetnja od terorizma, te „nestabilnosti širom Europe“.

Kabinet kancelarke Angele Merkel usvojio je povećanje potrošnje na odbranu sa 34,3 na 39,2 milijarde eura do 2020. godine.

Bundeswehr, odnosno njemačka armija, kritizirala je povećanje kao premalo, te navela kako je daleko ispod NATO-vog cilja od potrošnje dva posto BDP-a za nacionalnu odbranu.

Najpopularniji njemački tabloid Bild u subotu se pozivao na povjerljive dokumente iz Ministarstva odbrane u kojima se navodi kako planirano povećanje neće biti dovoljno za pokrivanje troškova radova na novim tenkovima i sistemu zračne odbrane.

Izvor: Agencije

Ministar industrije, energetike i rudarstva bh. entiteta Republike Srpske Petar Đokić je kazao da vlada tog entiteta ima problem sa privlačenjem stranih kompanija, jer Srbija davanjem poticaja i povoljnijim uvjetima odvlači investitore od RS-a.

On je za poslovni portal capital.ba kazao da bilećka kompanija Biteks odnosno bivši Nikola Tesla trenutno ne obavlja nikakvu djelatnost, te da iako predstavnici Vlade RS-a razgovaraju sa dva potencijalna partnera o pokretanju pogona, realizacija tog poteza je upitna.

On je za capital.ba rekao da njegovo ministarstvo trenutno pregovara sa Italijanima i sa još jednim partnerom.

"Mislim da smo na dobro putu da to riješimo. Međutim, trenutno nam predstavlja problem to što Srbija daje izuzetno povoljne uslove i svi predstavnici kompanija koji su posljednjih mjeseci bili na razgovoru kod mene, poslije toga su otišli u Srbiju i tamo su i ostali", rekao je Đokić.

Poticaj za zapošljavanje

On je naglasio da Srbija samo za zapošljavanje njenih građana daje daleko veći iznos nego RS.

"Srbija daje 5.000 evra po jednom zaposlenom kao direktan podsticaj, a osim toga daje i opremu i objekte u kojima se obavlja djelatnost, tako da je to izuzetno povoljno za one koji su ovdje htjeli da dođu, a odlaze u Srbiju“, rekao je Đokić.

Dodao je da je za Vladu RS-a najbitnije da radnici Biteksa budu angažirani kod nekog poslodavca koji će nastaviti da obavlja tekstilnu djelatnost u pogonima u Bileći.

Firma Nikola Tesla, koja odnedavno nosi naziv Biteks, radila je za njemačku firmu Steinmann, ali je došla u probleme nakon što je ta njemačka kompanija otišla u stečaj.

Izvor: Agencije

BiH je prvi put domaćin skupa nazvanog Summit lokalnih vlasti Europe i Azije. Skupu nazoči 150 načelnika iz petnaest država, članica Unije općina turskog svijeta.

Cilj je razmjena iskustva i razvoj projekata koji bi trebali pomoći razvoju općina. 

Kutiju oslikanu sarajevskim znamenitostima napravile su žene tijekom edukativnih radionica u Balkanskom mevlevijskom istraživačkom centru.

Ovaj centar otvoren je prije tri godine i replika je mevlevijske tekije, srušene 50-ih godina na drugom kraju grada. Vrata tekije su otvorena svakim danom osim nedjelje.

"U ovom objektu glavno je istraživanje i kazivanje Mesnevije. Pored toga imamo sekciju ručnih radova i ima interesanata. Tehnika kojim se bave većinom su žene, ali ima i muškaraca", kaže Velija Kukuruzović iz Udruženja za očuvanje historijskog naslijeđa "Hadži Mujaga".

Pobratimske općine

Izgradnju ovog centra s gotovo 300.000 eura pomogao je turski grad Selcuk.

"Na temeljima pobratimskih odnosa dvije općine, jedne turske i jedne bosanske, izgrađen je ovaj edukativni centar. Pobratimske općine općini Stari Grad Sarajevo pomogle su i u izgradnji infrastrukturnih projekta", izvještava reporterka Al Jazeere Lejla Nezirović.

Obnova Baščaršijskog trga koštala je gotovo 500.000 eura. Pola tih sredstava osigurala je općina Osman Gazi iz Turske.

Načelnik općine Stari Grad kaže da su od pobratimskih općina dobili petnaest milijuna eura bespovratnih sredstava posljednjih osam godina, ali ističe da ta sredstva nije bilo lako dobiti.

"Ja imam izuzetno pozitivno i dobro iskustvo - samo morate jedno znati, da su i oni jako izvarani od strane pojedinaca u BiH i oni više gledaju personalno neke stvari kada pomažu opštinama nego institucionalno. Prema tome, sve je do ljudi", kaže Ibrahim Hadžibajrić, naćelnik Općine Stari Grad Sarajevo.

Unija općina koja ima sjedište u Turskoj trenutačno u BiH investira u obnovu mosta između dvije članice unije Doboj istok i Grad Doboj, u obnovu najstarijeg kamenog mosta u Goraždu, a uskoro započinje i izgradnja sportskog centra u Srebrenici. Sudjeluju i u pocesima edukacije stanovništva. 

Znanje za žene

"Financiramo tečajeve kojima je cilj da se ženama osigura znanje kako bi mogle samostalno privređivati. Pripremamo i knjigu koja će tretirati bosansku i tursku kuhinju, vršimo razmjenu osoblja između naših općina u svrhu edukacije i razmjene iskustva", navodi Ugur Ibrahim Altay, načelnik Općine Selcuk.

O suradnji i novim projektima, načelnici iz 28 zemalja razgovarali su na Summitu lokalnih vlasti Europe i Azije u Sarajevu.

Titulu općine miljenika ima makedonski grad Ohrid, s kojim više od četrdeset općina ima bratske veze. Među njima su i sarajevske općine.

"Ohrid - Sarajevo - ta saradnja traje, bogata je, bratimljenje s opštinom Stari Grad je više nego korisno, slatko i uspješno...Polja za saradnju su beskonačna, mi smo slični, mi smo isti, imali smo saradnju i trebamo produžiti", rekao je Angel Janev, zamjenik načelnika Ohrida.

Summit lokanih vlasti Europe i Azije trebao bi donijeti nove bratske veze među općinama i nove projekte koji će pomoći razvoju lokalnih zajednica.

Izvor: Al Jazeera

Piše: Goran Stanković

Kineski investitori već uveliko kupuju razne kompanije po Nemačkoj i šire svoj uticaj na najrazvijeniju i najsnažniju zemlju Evropske unije.

Kada je kineski investicioni fond Fujian Grand Chip pokazao interesovanje za nemačku kompaniju Kuka koja se bavi proizvodnjom industrijskih robota, Nemci su izneli stav da slobodno kretanje kapitala i ne mora da bude baš „toliko“ slobodno.

Nemački ministar za ekonomiju i energetiku Zigmar Gabriel je otvoreno rekao da bi voleo da za Kuku postoji evropska alternativa. Time je pokazao da, uprkos sveopštem proklamovanom trendu globalizacije, slobode i liberalizacije, postoji i ono prozaično pitanje - šta je naše, a šta vaše?

Mislim da se ne može mnogo zameriti nemačkom ministru koji je tu, ipak, postavljen da štiti interese nemačkih radnika, a koji su osetili strah od gubitka radnih mesta.

Kineski investitori su pre četiri godine kupili velikog nemačkog proizvođača pumpi za beton Putzmeister. Tada su radnici, uznemireni ovom prodajom, demonstrirali ispred kapija firme, misleći da će izgubiti posao. Međutim, kasnije se ispostavilo da je kompanija ne samo zadržala dotadašnje poslove nego i proširila poslovanje te ugovorila poslove za naredne četiri godine.

Predrasude Nijemaca

Ovo očigledno nije bilo dovoljno da se razbiju predrasude Nemaca prema Kinezima, kao novoj ekonomskoj i tehnološkoj sili. Kinezi su već kupovali kompanije po Nemačkoj, ali sada žele da preuzmu kompaniju koja je vrhunac savremene tehnologije, na šta su Nemci posebno osetljivi.

Zanimljivo je da je i Ginter Etinger, koji je demohrišćanin i evropski komesar za digitalnu ekonomiju, izjavio da Nemačkoj mora biti dozvoljeno da razmisli o pristupu ovom problemu. Možda su nemački političari ovu stvar doživeli i pomalo lično, ali zvanični stav Nemačke vlade je da neće zabraniti ovu transakciju.

Kolikogod da zvaničnici u većini zemalja propagiraju slobodan tok kapitala, svaki dolazak stranog investitora neminovno nosi sa sobom i nevidljivi teret ranijih odnosa dve zemlje ili dva naroda.Takođe, važan faktor predstavlja i sam imidž zemlje iz koje dolazi investitor, a koji običnim građanima stvara određenu sliku vezanu za lični standard građana, zemlje porekla kapitala.

Strani investitori su u zemljama bivšeg istočnog bloka imali poseban status. Tako smo u Srbiji, nasuprot eventualnom podozrenju, često imali neverovatan tretman prema stranim investitorima, u obliku raznih subvencija i poklona.

Kada je reč o Kinezima kao stranim investitorima, može se reći da su oni veličinom kapitala koji poseduju razbili sve vrste predrasuda i da sve više postaju i sami vlasnici tradicionalno evropskih brendova.

Nedavno je i vlasnik kompanije za internet trgovinu Alibaba Džek Ma kupio dva poznata francuska vinograda. Ovi vinogradi potiču iz 18. veka i nalaze se u srcu Francuske. Transakcija je bila vredna 12 milona evra i po svojoj veličini više govori o želji Kineza za statusnim simbolom i poboljšanje stila života, nego o značajnom poslovnom poduhvatu.

Evropa u koliziji

Stiče se utisak da Kinezi svoju ekspanziju po Evropskoj uniji šire onoliko koliko im je dozvoljeno, a da su im kapaciteti za investiranje daleko veći. Dakle, Evropa je nekako u koliziji sa samom sobom, s obzirom da priželjkuje sveži kapital, ali ne toliko brzo.

Postavlja se pitanje kako pomiriti ove dve stvari.

Ovo „usklađivanje“ je zvanično iniciralo posetu nemačke kancelarke Angele Merkel Kini. Po mom mišljenju, poseta je imala još jednu, daleko važniju temu za Nemce i Evropsku uniju uopšte, a to je smanjivanje kineske proizvodnje čelika. Ovome u prilog ide i nedavna poseta američkog državnog sekretara Džona Kerija Kini, koja je, takođe, bila propraćena oštrim kritikama, vezano za preveliku kinesku proizvodnju jeftinog čelika.

Na ovim sastancima Kina je, takođe, zamerala zbog svog neravnopravnog odnosa u okviru Svetske trgovinske organizacije, dok je Nemačka spomenula nemogućnost nemačkih kompanija da kupuju u Kini onako kako je to omogućeno Kinezima u Evropi.

Sastanak je imao i određene političke teme, tako da je Angela Merkel zamerila na strogom odnosu kineskih vlasti prema nevladinim organizacijama.

Kina polako dobija atribute moderne države, a ekonomski i dalje nezaustavljivo osvaja svetska tržišta.  U poslednje vreme Kina pogotovo insistira na osvajanju oblasti visoke tehnologije.

Pre otprilike dvadesetak godina u pariskim prodavnicama skupe i brendirane garderobe je postojala određena nelagoda kod prodavaca kada su kupci bili kineski građani. Govorilo se da će se taj model, npr. skupocene haljine, već sutradan naći na proizvodnoj liniji neke kompanije u Kini. Danas Kinezi kupuju cele fabrike sa celokupnom tehnologijom.

Poduži je spisak visokotehnoloških nemačkih kompanija koje su poslednje vreme prešle u ruke Kineza.

Osim nedavno kupljenog Aixtrona koji se bavi proizvodnjom čipova, tu su i razne kompanije koje se bave elektronikom, hemijom i drugim oblastima.

Kina je, takođe, četvrti nemački inostrani partner, sa godišnjom razmenom od 183 milijarde evra.

Evropska unija se praktično bori za svoje stare pozicije, dok Kina uveliko preduzima nove korake u ekspanziji i tako priprema već najavljeni „novi put svile“ koji treba da obezbedi bolju povezanost Kine sa Evropom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Arbitražni sud u Parizu presudio je da bugarska državna energetska kompanija "NEK" treba platiti 550 miliona eura naknade ruskoj firmi "Atomstrojeksport" zbog otkazanog projekta izgradnje nuklearne elektrane, izjavila je bugarska ministrica Temenuška Petkova, prenosi Srna.

"Atomstrojeksport" je pred Arbitražnim sudom tražio više od milijarde eura zbog otkazivanja izgradnje nuklearne elektrane.

"NEK" se 2006. godine udružio sa firmom "Atomstrojeksport" radi izgradnje dva reaktora snage od po hiljadu megavata u gradu Belene na Dunavu, na granici sa Rumunijom. 

Sofija odustala od projekta

Sofija je odustala od projekta 2012. godine, nakon što nije uspjela da privuče investitore i zbog pritisaka zapadnih saveznika oko energetske zavisnosti od Moskve.

Petkova je rekla da je sud presudio da "NEK" treba finansijski nadoknaditi troškove, koje je ruska državna kompanija imala prilikom proizvodnje opreme za projekat, ali je odbacio zahtjeve za dodatne radove i štetu od izgubljene dobiti, prenosi Srna. 

Izvor: Agencije

U Crnoj Gori spore se država i građani o jednom od rijetkih netaknutih dijelova obale, Buljarici kod Petrovca. Vlada je raspisala konkurs za prodaju i dugoročni zakup, a vlasnici zemljišta i nevladine organizacije tvrde kako država bespravno raspolaže privatnom imovinom. Protiv crnogorskog premijera i članova Savjeta za privatizaciju podnijeli su krivične prijave.

Porodica Božidara Čarmaka ima hektar i po zemlje u Buljarici. To što se, tvrdi, dio te imovine našao u državnom tenderu za prodaju i zakup, natjeralo ga je da s još nekoliko porodica osnuje nevladinu organizaciju "Naše ognjište" i podnese tužbu Upravnom, a namjerava i Vrhovnom sudu. Poručuje kako neće dozvoliti da mu bilo ko uzme imovinu.

"Nas tjeraju sa ovog prostora, ali je način vrlo perfidan. Nije nov. Ta praksa postoji u svijetu i ona je osuđena, ona je nezamisliva. Ako smatraju da treba da se razvija ovaj prostor, slažemo se sa tim, neka se razvija na uobičajenim principima na kojima se to radi, a ne na principima grabeža zemlje, otimanja i lažnih obećanja", kaže Čarmaka.

Država Crna Gora prodaje blizu 500 hektara u Buljarici po minimalnoj cijeni od 108 miliona eura. U dugoročni zakup do 90 godina daje 53,3 hektara u zoni morskog dobra po cijeni od dva eura po kvadratu i 58,5 hektara akvatorijuma s cijenom od minimum euro i 70 centi po kvadratu.

Prije raspisivanja tendera Crnogorska vlada dva puta je pokušala riješiti pitanje valorizacije Buljarice. Prvi put prijedlogom izmjena Zakona o eksproprijaciji, kojim je predviđao da država vrlo brzo postaje vlasnik ekspropriranog zemljišta. Međutim, ovaj dokument vraćen je na doradu. Drugi put pričalo se o posebnom zakonu u Buljarici, takozvanom lex specialisu, poput onog koji je rađen o autoputu, no ostalo se na nacrtu dokumenta.

Šta se nudi

Radomir Perović u Buljarici ima ekobaštu, koju je gradio decenijama, i ne želi je prodati.

"Ne može se staviti sve u jedan šešir i jednostavno platiti. Znači, sa svakim posebno i, naravno, ja se nadam da ti investitori neće biti neke aždaje koje će nas jednostavno progutati", ističe.

Dok privatni vlasnici tvrde kako je država prekršila načelo nepovredivosti svojine, crnogorski premijer Milo Đukanović kaže kako je, naprotiv, Vlada odustala od prodaje cijelog lokaliteta i ponudila samo ono što joj pripada.

"Ovo što je predloženo Vladi od strane Ministarstva finansija, uz učešće zaštitnice imovinskih prava države, prema našem saznanju je državna imovina i naše neprikosnoveno pravo da ulazimo u turističku valorizaciju saglasno viziji koju ima Vlada", kazao je.

Nevladina organizacija MANS podnijela je krivičnu prijavu protiv Đukanovića i Savjeta za privatizaciju, pod sumnjom na zloupotrebu službenog položaja i prevaru. Tvrde kako je država trebala prvo proglasiti javni interes, otkupiti privatno zemljište, riješiti sporove, pa ga tek onda ponuditi investitorima.

"Očigledno, Savjetu za privatizaciju, izvršnoj vlasti se žuri da ovo malo resursa što je ostalo u Crnoj Gori rasproda. Teško je to komentarisati bilo kako nego kao još jedan pokušaj da se brže-bolje, da tako kažem, 'odradi' posao u privatnom interesu, odnosno sklopi još jedan korupcionaški posao", rekao je Veselin Radulović iz MANS-a.

Dodatna zaštita

Premijer Đukanović kaže: "To što me neko tuži zbog toga, to je dio crnogorskog folklora i ne pridajem tome važnosti."

Ekolozi upozoravaju kako je riječ o biseru obale i močvarnom području koje treba dodatnu zaštitu, a ne betonske komplekse.

"Da će sjutra objekti koji se tu planiraju, da li će to biti neki golf tereni ili hotelski kompleksi, značajno ugroziti njenu vrijednost, da se kroz Natura 2000 mreže evropskih zaštićenih područja podigne na veći nivo zaštite i da se tako omogući lokalnom stanovništvu, zajednici i državi Crnoj Gori da dugoročno ubire i ekonomski profit od te vrijednosti", kaže Aleksandar Perović iz NVO "Ozon".

Rok za dostavljanje ponuda za Buljaricu istječe 18. jula, podsjeća novinarka Al Jazeere Milica Marinović. Uvjet je da investitor bude iskusan i priznat vlasnik ili operater hotela s najmanje četiri zvjezdice, koji je tokom prošle godine zaradio najmanje 120 miliona eura.

Izvor: Al Jazeera

Na investicijskoj konferenciji održanoj u novembru prošle godine, Vlada Srbije Srebrenici je obećala donirati pet miliona eura. Dva miliona su uplaćena na račun Općine odmah nakon konferencije, a ostatak novca planirano je uplaćivati kroz razvojne projekte.

No, sad se postavlja pitanje hoće li ih Srebrenica uopće dobiti. Naime, iz Vlade Srbije poručuju da su razočarani porukama koje stižu iz tog grada te da dalja realizacija dogovorenog ne ovisi o njima.

Na investicijskoj konferenciji održanoj u studenom prošle godine, Vlada Srbije Srebrenici je obećala donirati pet milijuna eura.

Dva milijuna su uplaćena na račun Općine odmah nakon konferencije, a ostatak novca planirano je uplaćivati kroz razvojne projekte.

No, sada se postavlja pitanje hoće li ih Srebrenica uopće dobiti. Naime, Iz Vlade Srbije poručuju da su razočarani porukama koje stižu iz tog grada te da daljnja realizacija dogovorenog ne ovisi o njima.

Idejni projekti su završeni, sve je spremno za raspisivanje tendera za realizaciju tri velika razvojna projekta u Srebrenici.

I novci koje je obećala Vlada Srbije su spremni, no upitno je hoće li ih Srebrenica dobiti. 

"Mi smo vrlo iznenađeni porukama i vestima koje smo dobili iz Srebrenice.To je novac građana Srbije. Kako sad stvari stoje, očigledno da su ti projekti u Srebrenici doživljeni kao deo nekakve politike, što nit' je bila želja nit' je bila ideja", kaže Rade Obradović iz Ministarstva infrastrukture Srbije.

Saradnja tekla prema planu

Ideju da se pomogne Srebreničanima, Vlada Srbije stavila je na čekanje, poručujući da sada od vlasti u Srebrenici ovisi realizacija onoga što je na investicijskoj konferenciji obećano.

"Pa videćemo šta...na koji način će Opština Srebrenica dalje posmatrati čitav ovaj projekat i na koji način će uopšte posmatrati realizaciju ovog projekta", dodaje Obradović.

Suradnja je tekla prema planu i dogovorima te općinske vlasti Srebrenice nisu ni slutile da bi mogla biti upitna, kaže tamošnji načelnik Ćamil Duraković.

"UNDP je raspisao konkurse za izbor najboljih i najpovoljnijih projektanata, svi su ugovori potpisani, sve stvari trebaju da se realizuju u naredna dva mjeseca. Da li će projektantske kuće po osnovu ovih ugovora raditi, da li neće...sve što je do Opštine Srebrenica mi smo učinili, potpisali, uradili ono što treba. Sad ostaje na davaocu sredstava da li će on njih dati ili neće. Zaista to nije do Opštine Srebrenica i ne treba na taj način to ni posmatrati", kaže Duraković.

Ranije su općinske vlasti predložile, a Vlada Srbije prihvatila, projekte izgradnje porušenog mosta na jezeru Perućac, rekonstrukciju glavne prometnice te izgradnju novog vrtića. 

Trenutačni vrtić ne zadovoljava ni osnovne kriterije za dobijanje dozvole za rad. Gradnja novog planirana je na lokaciji nekadašnjeg zadružnog doma, a otvaranje sredinom ljeta iduće godine.

"I sam premijer Vučić je izrazio želju da kad bude svečano otvaranje tog obdaništa, da će i on doći i vjerovatno s našim ljudima i s načelnikom otvoriti", rekao je Ćazim Selimović, savjetnik za privredu Općine Srebrenica.

U Općini se i dalje nadaju da će do toga i doći. Nadaju se i sredstvima koje je obećala Vlada Republike Srpske, koja se obvezala dati milijun i pol eura.

Dio tih sredstava trebao je biti usmjeren na rješavanje nagomilanih problema i rekonstrukciju Doma zdravlja. 

Pomaci samo u izgradnji banje Guber

"Naša oprema je jako zastarjela, a zgrada je baš u fazi raspada u određenim dijelovima", opisuje Nermin Džanić, liječnik obiteljske medicine.

Kada će i hoće li Vlada RS-a uplatiti Domu zdravlja obećana sredstva, nisu odgovorili niti iz Vlade tog bh. entiteta niti iz kabineta Milorada Dodika.

I Vijeće ministara BiH u Srebrenicu je obećalo uložiti milijun eura, no ni od tih sredstava do sada nije bilo ništa.

Jedini projekt na kojem se vide pomaci u realizaciji onog što je u studenom Srebreničanima obećano, jest gradnja kompleksa banje Guber privatnog investitora.  

"Od ove ljekovite vode Srebreničani najviše i očekuju. Traju radovi na izgradnji objekta koji će služiti kao punionica vode Guber, ali i smještajnih kapaciteta. Kada sve bude gotovo kompleks banje Guber trebao bi direktno zaposliti 350, a indirektno gotovo 1.000 Srebreničana", izvještava reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.

Izvor: Al Jazeera

Evropska unija blokirala je Makedoniji još 69 miliona eura pomoći iz sredstava IPA fondova, namijenjenih za izgradnju željezničkog koridora ka Bugarskoj.

Makedonskoj Vladi oduzeto je i pravo da samostalno upravlja evropskim novcem i ubuduće će Brisel direktno odlučivati kako će se trošiti evropska sredstva, javili su makedonski mediji.

Razlog za oduzimanje ingerencija Vladi na upravljanje finansijama koje dobija iz evropskih fondova je neprovođenje reformi i produženje političke krize.

Nuland uskoro u Skoplju

Unija je krajem protekle sedmice zamrzla Makedoniji 27 miliona eura pomoći.

Makedonija se nalazi u dubokoj političkoj krizi.

Radi rješavanja krize, koja traje još od vanrednih parlamentarnih izbora održanih prije dvije godine, u srijedu je u Skoplje doputovao njemački diplomata Johanes Haindl, a za ponedjeljak, 11. jula, najavljen je dolazak pomoćnika američkog državnog sekretara Viktorije Nuland.

Izvor: Agencije