Sarajevski institut Kult, uz podršku UN-ove agencije UNWOMEN, pokrenuo je inicijativu jačanja uloge žene u ruralnim područjima. Pokazalo se to izazovnim zadatkom, jer moderno doba i razvoj tehnologije nisu donijeli nikakve promjene ženama na selu.
Neke od sagovornica Al Jazeere čak tvrde kako danas žive teže nego ranije.
Almina Krehić iz sela Dobrinje kod Visokog u Bosni i Hercegovini vodila je domaćinstvo, brinula o četvero djece, radila na njivi.
"Na selu su to ženski poslovi, navikla sam ja na posao i rad. Ja sam radila i muške poslove", kaže.
Trudila se da i finansijski doprinese porodici, pa bi, nakon završenih obaveza na svom, odlazila raditi i na tuđim gazdinstvima.
Borba za preživljavanje
"Jesam, išla sam. Morala se boriti. Čovjek bio živ. On ostani mi kod djece, i tako da sam išla svijetu. Morala ići raditi."
Nakon smrti muža, morala je pronaći način da prehrani porodicu. Sa skromnim osnovnim obrazovanjem, kaže, nije mogla naći posao kojim bi podmirila ni troškove vrtića za svoju mlađu djecu. Malinarstvo u kojem se okušala i plastenik koji joj je donirala općina Visoko, promijenili su život cijeloj porodici.
"Nisam naučila sjediti. Volim ovo što imam, što radim, nego da idem svijetu raditi. Jer, djecu sam znala ostavljati malu, pa sam išla, svijetu radila od jutra do mraka, a ove godine radim sebi, radim sa svojom djecom", ističe ona.
Biti uz svoju djecu i porodicu, a imati priliku zaraditi novac želja je najvećeg broja žena u selima, kažu aktivisti, koji se, između ostalog, bave pravima i mogućnostima žena u ruralnim sredinama.
"Kad smo mi pitale šta bi one voljele, na koji način bi voljele da im se pomogne, one su rekle: 'Dajte nam koke, dajte nam zemlju, dajte nam plastenike. i mi ćemo biti zadovoljne'", kaže Belma Gijo iz Instituta Kult.
Ova organizacija je, uz pomoć UNWOMEN-a, provela studiju o položaju žena u ruralnim dijelovima Zeničko-dobojskog kantona. Studija je pokazala kako je u tim sredinama, osim obrazovanja i nezaposlenosti, problem žena i nizak nivo ostvarivanja prava na vlasništvo.
Jako selo, jaka država
Zanemarivo mali postotak žena su vlasnice zemljišta ili nekretnina i zbog toga ih nije lako ni uključiti u projekte ekonomskog osnaživanja. No, osim administrativnih poteškoća, tu su i drugi razlozi, poput tradicionalnog shvatanja porodice i strogog patrijarhata, kažu članice udruženja "Žene za žene".
"Mi smo definitivno imale otpor od strane muškaraca. Čak su nam rekli u jednom momentu: 'De, vi pomozite nama, pa ćemo mi pomoći našim ženama, nemojte vi direktno raditi s našim ženama'", ističe direktorica ovog udruženja Seida Sarić.
Okupljene oko ženskih udruženja na radionicama ne razmjenjuju ideje kako mijenjati tradiciju, već kako ekonomski jačati selo, javlja reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.
"Očekuju konkretniju pomoć vlasti, podsjećajući da jako selo znači i jaku državu", dodaje.
Izvor: Al Jazeera
Uz pomoć instituta Kult i UN-a, žene se bave poljoprivredom kako bi prehranile porodicu, ali i osnažile selo.